1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zemlje srednje i istočne Europe manje su dužne

Zbog dugova koji su pogodili Grčku financijski svijet prati zbivanja i u drugim zemljama. Zemlje srednje i istočne Europe imaju svoje dugove pod kontrolom, većim dijelom su sanirali svoj proračun, naglašava Erste banka.

grčka financijska i ekonomska kriza

Koliko utječe grčka kriza na zemlje srednje i istočne Europe

Srednja i istočna Europa je bolja od vlastita ugleda, naglašava Friedrich Mostböck, glavni analitičar austrijske Erste banke. Razlog tomu je što su zemlje srednje i istočne Europe manje zadužene nego što se često puta misli. Spomenute države znatno su manje zadužene od mnogih članica eurozone.

"Zemlje se nalaze u mnogo boljoj situaciji u odnosu na zemlje eurozone i to ne samo kada je riječ o ukupnom zaduženju već i kada govorimo o novim dugovima", ističe glavni ekonomist Erste banke Mostböck.

Dugovi nekoliko zemalja zajedno su manji od grčkog duga

smotuljak novčanica od 500 eura

Grčki dug već od duga nekoliko zemalja srednje i istočne Europe zajedno

Austrijski ekonomist je za primjer uzeo konkretne podatke: Hrvatska, Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Rumunjska zajedno imaju oko 347 milijardi eura dugova i 90 milijuna stanovnika i ukupan BDP od preko 1000 milijardi dolara. Grčka ima 300 milijardi duga, 10 milijuna stanovnika i BDP od 335 milijardi dolara. Vodeća zemlja eurozone u zaduženju je Italija sa 1.757 milijardi eura i BDP od preko 2.000 milijardi dolara.

Zašto su zemlje srednje i istočne Europe relativno dobro prošle kod dugova ? Zato postoji nekoliko razloga, navodi Mostböck. Prvo, spomenute zemlje prenijele su iz vremena socijalizma manje dugova i drugo, mnoge zemlje koje su se pripremale za članstvo u Europskoj uniji i sada se pripremaju za ulazak u eurozonu, već nekoliko godina su sanirale svoje budžete. Čak i Mađarska koja je prije nekoliko godina bila u velikim dugovima ostvarila je veliki napredak.

Analitičari i ekonomisti Erste banke ističu da su zemlje srednje i istočne Europe započele i ranije s antikriznim mjerama nego članice eurozone.

Hrvatska bi mogla u eurozonu 2016.godine

kovanica od jednog eura

Hrvatska u eurozonu 2016.?

Ipak, i zemlje srednje i istočne Europe snosit će posljedice grčke krize, jer će Europska komisija zemlje koje žele ući u eurozonu ubuduće provjeravati duže i temeljitije. Zbog toga će mnoge države svoj ulazak u eurozonu morati odgoditi za godinu-dvije.

"To znači da će se ulazak Poljske i Rumunjske u eurozonu dogoditi tek 2015., dok će Mađarska i Hrvatska euro preuzeti 2016.godine", prognozira glavni ekonomist Erste banke Friedrich Mostböck.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: N.Kreizer

Preporuka uredništva