1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zemlje na istoku EU-a sve jače protiv izbjeglica

Mnogi šefovi država i vlada istočnoeuropskih zemalja kritizirali su smjer izbjegličke politike njemačke kancelarke Angele Merkel. Zemlje na istoku EU-a smatraju da su "ostavljene na cjedilu".

Njemačka svojom 'kulturom dobrodošlice' privlači mnoge izbjeglice i one ne žele ostati u istočnom dijelu Europske unije - tako to argumentiraju države Višegradske skupine: Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. No, činjenica je da su zemlje na istočnim granicama EU-a manje atraktivne za izbjeglice zbog manjih socijalnih davanja, u usporedbi sa zapadnom Europom, i zbog pretežno negativnog odnosa stanovništva prema izbjeglicama.

Ovakvo mišljenje je češki premijer Bohuslav Sobotka, prije sastanka Višegradske skupine s kancelarkom Merkel, obrazložio time da društva koja nisu naviknuta na useljavanje prije svega vide kulturološke i vjerske razlike izbjeglica koje dolaze iz zemalja poput Sirije. "Istovremeno su u regijama iz kojih dolaze izbjeglice aktivne terorističke strukture poput 'Islamske države'", dodao je Sobotka glede najnovijih terorističkih napada u Francuskoj, ali i u Njemačkoj. Pri tom se u Europi pokazalo da integracija muslimanskih useljenika ne uspijeva uvijek. "Sve su to rizici. To se sve odražava na javno mnijenje i utječe na raspoloženje ljudi u srednjoj i istočnoj Europi."

Strah od izbjegličkog vala u Bugarskoj

Ovakve skeptične stavove ne dijele samo države Višegradske skupine, već i velik dio stanovništva Bugarske i Rumunjske. Sve su glasniji zahtjevi da se izbjeglička kriza rješava na bilateralnoj i regionalnoj razini. Bugarski premijer Bojko Borisov je tražio izravne pregovore s Turskom kako bi spriječio izbjeglički val na južnoj granici te zemlje. "Ne znam koliko ćemo još dugo moći odolijevati migracijskom pritisku na našim granicama", kazao je Borisov za Frankfurter Allgemeine Zeitung. Bugarska je u ovom trenutku ostala 'praktično sama'. Borisov se također zalagao za pridržavanje sporazuma o izbjeglicama s Turskom i o viznim olakšicama za građane te zemlje. Međutim, to je u razgovoru u četiri oka s Angelom Merkel relativizirao.

Bojko Borisov

Bojko Borisov želi smanjiti izbjeglički pritisak na granici

Analitičari u Bugarskoj govore kako Borisov slijedi cik-cak kurs. On nastoji smiriti javno mnijenje u vlastitoj zemlji, ne razljutiti Bruxelles i Berlin i istovremeno podržati svoje kolege u Višegradskoj skupini. Njegov pak pokušaj da posreduje između Turske i EU-a i istovremeno spriječi izbjeglički val na južnim granicama za sad izgleda da uspijeva.

"Prebrzi, neodgovorni i nepromišljeni koraci"

Burne diplomatske aktivnosti prošlog tjedna su nastavili i drugi šefovi vlada. Poljska premijerka Beata Szydlo posjetila je svog rumunjskoga kolegu Daciana Ciolosa. Ciolos je nakon sastanka s poljskom kolegicom za DW kazao kako Poljska i Rumunjska, dvije najveće istočnoeuropske zemlje, žele u mnogim točkama svoju politiku bolje koordinirati, bilo da se radi o držanju u pogledu izbjegličke krize, o tzv. Brexitu ili pak podršci Ukrajini i Moldaviji u partnerstvu s EU-om. On je dodao da dijalog država Višegradske skupine također treba biti osnažen.

Szydlo je rekla kako je Višegradska skupina otvorena za tješnju suradnju s Rumunjskom kako bi se "pronašla bolja rješenja" za aktualna pitanja EU-a. Neposredno prije toga je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski optužio Europsku komisiju za neodgovorno djelovanje u izbjegličkoj krizi. Ovaj konzervativni političar je u ponedjeljak u Berlinu izjavio da službe iz Bruxellesa nisu ponudile rješenje već samo povećale probleme. Europska komisija je prošle godine poduzela 'prebrze, neodgovorne i nepromišljene korake'.

Kada pak kritiziraju EU u pogledu izbjegličke krize, vodeći političari srednje i istočne Europe prije svega kritiziraju politiku Angele Merkel. I dalje se odbija prihvatiti njemačka 'kultura dobrodošlice' i prijedlog da se izbjeglice na razini EU-a raspoređuju po kvotama. Umjesto toga se množe zahtjevi za pojačanim graničnim kontrolama kao i nove mjere kako na nacionalnoj tako i na bilateralnoj razini.

Preporuka uredništva