1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zemljama istočne Europe prijeti financijska kriza

Novim članicama Europske unije, prije svega baltičkim državama te Rumunjskoj i Bugarskoj prijeti ozbilja financijska kriza, smatra Bečki institut za međunarodnu usporebu ekonomija.

default

Kriza na financijskim tržištima ozbiljno prijeti nekim novim članicama EU-a

Pet europskih nacionalnih ekonomija nalaze se u situaciji u kojoj im prijeti financijska kriza i to ne samo zbog turbulencija na svjetskim financijskim tržištima. Dok za neke nove članice Europske unije posljedice financijske krize se pokazuju u ublaženom obliku, baltičkim državama te Rumunjskoj i Bugarskoj nakon nekoliko godina snažnog gospodarskog rasta sada prijeti financijska kriza. Time bi Europska unija mogla dobiti težak udarac u svojem sveukupnom ekonomskom rastu. Nakon proširenja 2004. godine mnoga njemačka poduzeća izvoze više u zemlje srednje i istočne Europe nego u SAD.

Pad gospodarskog rasta na Baltiku te u Rumunjskoj i Bugarskoj

Bečki instutut za međunarodne usporedbe ekonomija u svojoj najnovijoj studiji izrazio se pozitivno za većinu zemalja članica. “Turbulencije na globalnim financijskim tržištima neće imati ozbiljne posljedice na veliki rast na istoku”, izjavio je Peter Havlik iz bečkog instituta uz dodatak da se ipak računa na nešto manji gospodarski rast od oko pet posto za godine 2008. do 2010., što je jedan posto manje u odnosu na 2007. godinu. Ne samo bečki institut smatra da će financijska kriza najozbiljnije zahvatiti i imati posljedice u baltičkim zemlja te u Bugarskoj i Rumunjskoj. “U nekim zemljama pad gospodarskog rasta odrazit će se dramatično”, upozoravaju ekonomisti Danske Bank ukazujući na pet spomenutih problematičnih zemalja. U zemljama Baltika gdje su do sada ostvarivani izvanredni rezultati, gdje su zemlje bilježile najveći gospodarski rast među zemljama članicama (od preko 10 posto), već se osjećaju posljedice i pad ekonomskog rasta. Međutim, radi se o malim zemljama i malim ekonomijama, pa se kriza i manje osjeća, nego što je to slučaj s Bugarskom i Rumunjskom čija su gospodarstva zajedno pet do šest puta veća od baltičkih zemalja zajedno.

Svih pet zemalja u proteklih nekoliko godina zabilježilo je veliku neujednačenost bilanca. Tako su Bugari imali deficit koji se povećao sa 16 na 21 posto bruto domaćeg proizvoda, dok saldo vanjske trgovine u Rumunjskoj trenutno iznosi minus 14 posto.