1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zemlja vrednija od zlata

Uslijed erozije godišnje propadne između 20.000 i 50.000 kvadratnih kilometara plodne zemlje širom svijeta. Sve je više pustinja i neplodnog kamenjara. Taj trend bilježi se već godinama, a promjena klime ga još ubrzava.

Jahači na devama u pustinji

Uskoro i u Europi? - širenje pustinja je globalni problem, koji s promjenom klime ide ruku pod ruku

Na rubu Konferencije UN-a o zaštiti vrsta koja se ovih dana održava u Bonnu, UN-ova agencija za borbu protiv širenja pustinja je raspravljala i o oblicima angažmana na tom polju.

Po mišljenju Luca Gnacadje, izvršnog tajnika ove UN-ove agencije čije je sjedište u Bonnu, efikasno sprječavanje širenja pustinja biti će moguće tek kada međunarodna zajednica shvati i prizna značaj plodnog tla: "Danas polako postaje jasno da je zemlja vrednija od zlata. Kada čovjek nema što za jesti, zlato mu ništa ne pomaže. Zbog toga vrijednost plodnog tla nadmašuje vrijednost zlata. Pitanje je sada: kako postići da se uvidi važnost zaštite tla, da se očuva produktivnost plodne zemlje te da se ponovo poveća produktivnost razorenog tla."

Dva čovjeka u pustinji

Širenje pustinja je često razlog za iseljavanje - a mnogi iseljenici pokušavaju doći na zapad, u industrijske zemlje Europe

"Potrebna je nadnacionalna suradnja"

Širenjem pustinja pogađa sve više zemalja u svijetu. Tako se primjerice u ruralnim dijelovima Ugande i danas 90 posto energije dobija paljenjem drva i to kako za privatne svrhe, tako i u duhanskoj industriji. Prema navodima Jesce Eriyo, ugandske ministrice za zaštitu okoliša, na taj se način godišnje u njenoj domovini uništi 55.000 hektara šume. "Mi smo pokušali te krajeve ponovo pošumiti, ali to je sve vrlo oskudno, to ni izdaleka nije dovoljno. A slične probleme imaju i naši susjedi. Mi imamo manjak pašnjaka, a u području tromeđe između Ugande, Kenije i Sudana ima puno pastira koji sa svojim stadima idu od mjesta u mjesto u potrazi za pašnjacima. Tu nastaju sukobi, ljudi jedni drugima kradu stoku ili se međusobno ubijaju. A kada su velike suše, ljudi se sele u gradove. Tu, međutim, nemaju krova nad glavom, čitave obitelji žive na ulicama. Kasnije ih je vrlo teško ponovo vratiti na selo otkuda su došli, tamo nemaju dovoljno hrane, humanitarna pomoć nije dostatna. Kriza se samo produbljuje."

To pokazuje da u borbi protiv širenja pustinja nije moguće razmišljati i djelovati samo unutar nacionalnih ili državnih granica, naglašava Karin Kortmann, državna tajnica u njemačkom Ministarstvu za razvojnu pomoć: "Erozija tla se ne zaustavlja na nacionalnim granicama, ona zahtijeva međunarodni angažman, što pretpostavlja postojanje dobrosusjedskih odnosa. Vrlo je ohrabrujuće kada čujemo kako primjerice u Latinskoj Americi dolazi do regionalne suradnje i zajedničkih razvojnih programa više zemalja. Potrebna je kontinentalna, nadnacionalna suradnja."


Pustinje ugrožavaju i Evropu

Most preko presušjele rijeke Pisuerga u Španjolskoj

Ne samo u Africi ili Aziji - velike suše i erozija plodne zemlje pogađaju i Europu - na slici most preko rijeke Pisuerga u Španjolskoj

S druge strane potrebno je da i financijska, organizacijska i tehnološka pomoć također dolaze iz različitih izvora. Nije realno očekivati primjerice da se u traženju rješenja tog problema angažira samo UN, to tim više što je borba protiv erozije tla vrlo skupa.

Širenje pustinja nije samo pojava koja pogađa zemlje Afrike, Azije ili Latinske Amerike. I u Europi je problem prisutan, naglašava državni tajnik u španjolskom Ministarstvu zaštite okoliša, Josep Puxeau: "Španjolska se praktički nalazi na granici s pustinjama Sjeverne Afrike, mi imamo probleme sa obradom zemlje i manjkom vode na jugu. Ali naša je prednost da raspolažemo s dovoljno financijskih sredstava. U drugim dijelovima svijeta to nije slučaj, i zbog toga je tamo vrlo teško riješiti te probleme."

Problem erozije plodnog tla u osnovi je jednako globalan kao i problem promjene klime ili izumiranja biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga bi sve ove probleme trebalo rješavati povezano, u okviru jedinstvene strategije, smatraju u UN-ovoj Agenciji za borbu protiv širenja pustinja. Čarobna formula glasi - međunarodno umrežavanje projekata, resursa i inicijativa.

Preporuka uredništva