1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zemlja se i dalje zagrijava

Globalno zagrijavanje zbog emisije štetnih plinova jedan je od elemenata koji su odgovorni za poplave, tropske uragane i šumske požare širokih razmjera. Stručnjaci opominju da će se situacija još više pogoršati.

Satelitska snimka ozonske rupe

Satelitska snimka ozonske rupe

Ako se zagrijavanje nastavi, već tijekom iduća tri do četiri desetljeća moglo bi doći do otapanja leda na polovima zbog čega će još u ovom stoljeću razina mora porasti za nekoliko metara. Iz najnovijih studija o globalnom zagrijavanju, koje su objavljene u časopisu „Science“, proizlazi da razvoj Zemlje ide prema stanju u kojem se već jednom nalazila - prije 130.000 godina, na vrhuncu zadnjeg ledenog doba. Američka meteorologinja Bette Otto-Bliesner objašnjava:

„Arktičko područje u to je doba ljeti bilo puno toplije nego danas. Na Grenlandu i na sjeveru Kanade temperature su bile tri do pet stupnjeva više, a u Sibiru i na Aljasci nešto manje. Kanadska ledena masa bila je potpuno otopljena, grenlandska je bila znatno manja nego danas, a razina mora bila je četiri do šest metara viša nego sada.“

To je razdoblje potrajalo oko 10.000 godina i imalo je potpuno prirodni uzrok. Naime, Zemljina putanja oko Sunca postupno se promijenila pod utjecajem magnetske sile drugih planeta. Zbog toga je prije 130.000 godina Sjeverni pol više bio izložen Suncu što je dovelo do zatopljavanja.

Na Zemlji sve toplije

Već u bližoj budućnosti naš bi globus mogla ponovo tresti vrućica, ali ovoga puta zbog povećanog ispuštanja štetnih plinova. Jer, zbog toga se temperatura za vrijeme arktičkog ljeta već popela iznad 0 stupnjeva, a onda se led otapa, upozorava Bette Otto-Bliesner iz američkog Nacionalnog centra istraživanje atmosfere:

„Ako se simulira situacija da još godinu dana raste udio ugljičnog dioksida u atmosferi, onda se vidi da bi arktičko područje moglo postati još toplije nego u ledeno doba.“

Opasnost od otapanja ledenih masa

U Nacionalnom centru za istraživanje atomsfere već su obavljeni pokusi kako bi se doznalo što se sa Zemljom događalo u ledeno doba i što bi se možda uskoro moglo ponoviti. Pri tome nisu korišteni samo uobičajeni kompjuterski modeli nego i takozvani klimatski arhivi. Na primjer osušeni koralji iz kojih se može očitati u koje su se doba nalazili ispod morske razine.

U izradi nove studije sudjelovao je i Jonathan Overpeck, profesor na Sveučilištu u Arizoni. On upozorava kako vizija o otapanju Zemljinih polova uopće nije tako nemoguća kako se u prvi mah čini:

„Bojim se da bi kritična temperatura mogla biti dosegnuta već prije 2100. godine. To je temperatura na kojoj se velike ledene mase nepovratno počinju otapati. Jer, jedno nam mora biti jasno: prije 130.000 godina Zemlja se zagrijala samo na sjevernoj polutci i to samo u ljeto. No, danas je situacija drugačija. Temperature su dramatično porasle i na nekim mjestima na južnoj polutci. To ugrožava ledene mase na Antarktici.“

Zbog toga je američki znanstvenik Jonathan Overpeck krajnje zabrinut i kaže: „Postoji čitav niz novih studija koje pokazuju da ledene mase u arktičkom području već dugo nisu tako stabilne i da se već sada mijenjaju brže nego što se očekivalo. Razina mora mogla bi, dakle, u ovom stoljeću više porasti nego što se do sada predviđalo. Ako uskoro ne poduzmemo nešto protiv zagađivanja ispušnim plinovima, onda će na Zemlji ubrzo biti toplije nego prije 130.000 godina. Tada ponovo prijeti kolaps velikih ledenih masa.“