1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zebnja i napetost uoči izricanja presude hrvatskim generalima

Ovog petka (15.4.) će Haški sud izreći prvostupanjsku presudu u predmetu protiv trojice hrvatskih generala koji se terete za sudjelovanje u "udruženom zločinačkom pothvatu" - što je najspornije u hrvatskoj javnosti.

Gotovina u Haagu

Zbog zločina tijekom i poslije vojno-redarstvene akcije Oluja čiji je cilj, uvjereno je tužiteljstvo, bilo prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj, tužiteljstvo za Antu Gotovinu traži 27, za Ivana Čermaka 17, a za Mladena Markača 23 godine zatvora.
Nesumnjivo, prevladavajući stav hrvatske javnosti je da se radilo o oslobodilačkoj akciji, o čemu svjedoče i nedavne ankete prema kojima više od 60 posto građana vjeruje da će presude biti oslobađajuće. No da se radi više o optimizmu, a manje o stvarnom uvjerenju, svjedoči stav udruga sudionika domovinskog rata koje smatraju da presude neće biti oslobađajuće, zbog čega su dan nakon izricanja presuda najavljeni braniteljski prosvjedi.
I dok branitelji najviše brinu o posljedicama koje bi za Hrvatsku moglo imati prihvaćanje teze da je Oluja bila zločinački pothvat, udruge civilnog društva upozoravaju na slojevitost cijelog slučaja, a u haškoj presudi vide mogući poticaj za daljnje procesuiranje ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije.
Hrvatski građani podupiru procesuiranje ratnih zločina
Tuđman, Šušak i vodstvo Oluje u Kninu

Hrvatima je jasno da su i oni činili zločine

Voditeljica Documente - centra za suočavanja s prošlošću Vesna Teršelić kaže da je hrvatsko društvo podijeljeno oko haških suđenja, ali i drugih pitanja. Ako izuzmemo sadašnju naelektriziranu situaciju uoči izricanja presuda, hrvatski građani ipak podupiru procesuiranje ratnih zločina. Takvo uvjerenje temelji na istraživanjima javnog mnijenja koja su još 2006. godine pokazala da više od 60 posto građana podupire procesuiranje ratnih zločina, bez obzira tko ih je počinio i bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava. Ipak, kada dođe do konkretnih suđenja, kao što je suđenje trojici hrvatskih generala ili u slučaju suđenja za zločin na Ovčari protiv Šljivančanina, Mrkšića i drugih, onda ta potpora pada.

Kada se radi o Gotovini, Markaču i Čermaku, zbog dugogodišnje kampanje u kojoj se uvijek iznova naglašava da je haški sud pristran, stvorilo se stanje u kojoj je atmosfera jako naelektrizirana, a možemo govoriti i o predizbornim govorima i dodatnoj politizaciji.
Sudski postupci pomažu individualizaciji krivnje
Vesna Teršelić

Vesna Teršelić

Teršelić govori i o pomanjkanju razumijevanja da se u Hagu sudi trojici hrvatskih generala te da sam tribunal, kao i sudovi u Hrvatskoj koji godišnje provedu oko 20 postupaka suđenja za ratne zločine, doprinose individualizaciji krivnje i utvrđivanju činjenica oko ratnih zločina.

Zbog svega toga javnost sa zebnjom i napetošću očekuje presudu, kaže šefica Documente upozoravajući da su tijekom i nakon Oluje počinjeni zločini većinom nad civilima, čak njih 600 je ubijeno prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora. Teršelić se nada da će presuda biti poticaj i daljnjim procesima u Hrvatskoj. Jer nakon okončanja žalbenog postupka u ovom slučaju, Hag više neće imati izravnog posla sa zločinima počinjenim u Hrvatskoj, osim ako se u optužnici za Mladića ili Hadžića ne pojavi novi dio koji bi se ticao zločina počinjenih na području RH.
Čermaku i Markaču manja potpora javnosti od Gotovine
Bivši generali Markač i Čermak

Druga dva generala ne uživaju toliku podršku

Kada govorimo o podršci javnosti generalu Gotovini, Teršelić ne vidi velike promjene unatrag nekoliko godina. Potpora mu je bila velika, kao što jest i danas. Istovremeno, uspoređuje, generali Čermak i Markač nemaju sličnu potporu.

„Vrlo vjerojatno se u javnosti iskristaliziralo mišljenje da oni navodi iz optužnice o počinjenim zločinima, posebice u dijelu gdje se govori o konkretnim zločinima u općinama Knin, Kistanje, Ervenik i Donji Lapac, govore da su se ti zločini naprosto dogodili, a da generali nisu reagirali na njih, što je imalo itekako veze sa specijalnom policijom“, misli Teršelić.
Činjenicu da je tako malo zločina procesuirano u Hrvatskoj povezuje s tim da policija nije napravila sve potrebne korake u predistrazi i navodi slučaj ubojstva šestoro civila u Gruborima za što je optužnica protiv trojice pripadnika specijalne policije podignuta tek nakon pet godina.
Pročitajte na sljedećoj stranici: "Čermak i Markač možda, Gotovina nikako!"

Preporuka uredništva