“Zdravi turizam je budućnost”

Odmah nakon slovačko-madžarske granice na Dunavu rijeka zavija prema jugu i nastavlja teći 420 kilometara kroz Madžarsku. Taj dio Podunavlja nadaleko je poznat po svojim slikovitim brežuljcima i pitoresknim historijskim selima. Za putnike na luksuznim ili izletničkim brodovima koji dolaze iz Budimpešte posjet ovoj regiji je vrhunac posjete Madžarskoj. U vrlo konkurentnom tržištu sela koja se nalaze uzduž Dunava shvatila su da turiste ne mogu više privlačiti samo svojom poviješću i prirodnimm ljepotama. Guy Degen posjetio je ovu regiju istraživši promjenu tradicionalnog turizma madžarskog Podunavlja.

Na desetke izletničkih brodova dovoze turiste iz Budimpešte u sela koja se nalaze uzvodno - u regiju koja je možda najpopularnija i najvažnija turistička destinacija u Madžarskoj. Prva postaja izleta je grad Szentendre. Pristanište još uvijek ima vreće s prijeskom koje su štitile mjesto od nedavnih poplava. Iz luke more turista i učenika hrle prema trgovinama sa suvenirima koje se nalaze na glavnom gradskom trgu.

Razvoj je zaustavljen

Nebom iznag Szantendrea dominiraju zvonici nekoliko crkava iz 18. stoljeća. Posebnu draž imaju uske uličice. Međutim, unatoč atmosferi koja govori da je ovo mjesto u koje dolazi mnoštvo turista, Tamas Horvath, vlasnik restorana tvrdi da je promet u posljednjih pet godina manji za tridesetak posto. Najveću krivnju daje terorističkim napadima od 11. rujna 2001. godine. Tamas kaže da je ova regija madžarskog Podunavlja doživila renesansu ranih devedesetih prošloga stoljeća – odmah nakon pada komunizma. Tamas smatra da je potrebna vladina pomoć za ozdravljenje mjesta, a možda je potrebna i pomoć Europske unije za izgradnju osnovnih turističkih objekata poput javnih toaleta i parkova. “Rado bismo imali lijepi korzo kao onaj u Budimpešti, Egeru ili kao u bilo kojem drugom europskom gradu. Naravno, moramo početi od početka, trebamo toalete, turistički ured, moramo urediti i očistiti cijeli grad. Moramo sada izgraditi i urediti Szentendre, jer ovo je lijepi grad, ali ga treba obnoviti i učiniti udobnim za turiste”, priča Horvath.

Potrebne su promjene i obnova

Szentendre poznat je i po svojim umjetničkim kolonijama još iz 19. stoljeća. Clare Rotik je Australka koja u ovom gradu živi već 15 godina i posjeduje trgovinu za lokalnu umjetnost i ručni rad. Njezina je trgovina nadaleko poznata, posebice među diplomatama i posjetiteljima visokih zahtjeva. I ona dijeli mišljenje da Szentendre treba promjene i obnovu. Ona ukazuje i na još jedan problem: gotovo svake godine ovo područje u proljeće poplavi. “Najgore je bilo prije četiri godine u kolovozu. Trgovinu smo morali na tri dana zatvoriti. Nije bilo turista. No, ove je godine bilo još gore. Polovica je grada bila zatvorena, i moja trgovina također. Danima sam se samo spuštala u grad, jer živim na brdu i mogu kazati da nije bilo ni žive duše u gradu. Grad je bio prazan - bez turista”, žali se Rotik.

Pogled od kojeg zastaje dah

U srcu ovog dijela madžarskog Podunavlja nalazi se brdašce nedaleko od Višegrada sa svojim ruševinama utvrde iz 15. stoljeća. U srednjem vijeku utvrda je bila mjesto gdje se čuvale blago i krune madžarskih kraljeva. Uništena je 1702. godine u ratu s Austrijom sve dok ju 1930. godine arheolozi nisu ponovno otkrili.
Tko god posjeti ove ruševine koje se nalaze nekih 350 metara iznad Višegrada tome je potrebna čvrsta obuća. Isplati se popeti na vrh, jer je pogled na madžarsko Podunavlje veličanstven. Prilikom spusta s brdašca, Chris, Belgijanka iz Antwerpena, kaže da su do Višegrada došli na jednodnevni izlet iz Budimpešte: “Jako mi se sviđa ovaj predivan pogled na Dunav, pogled na prirodu. Ovdje sam bila prije 15 godina i tada je bilo opasno posjetiti ovu ruševinu. Sada je puno bolje, pristupačnije za turiste, ali još uvijek u prirodnom stilu”.

Slabe koristi od jeftinih letova

Chris je tipičan primjer turista koji dolaze posjetiti ovo područje na jedan dan. To je pozitivno, naglašavaju domaći, no njihova je želja da domaći i strani turisti ostanu duže u ovoj regiji. Budući da jeftine avionske kompanije od nedavno dovoze sve više stranih tusita u Budimpeštu to ne znači automatski da će i ovu regiju posjetiti više posjetitelja. Robert Zeller i obitelj vlasnici su popularnog restorana u Višegradu: “Jeftine avio-kompanije nisu za nas tako povoljne, jer turisti koji dolaze nemaju puno vremena u Madžarskoj. Uglavnom dolaze u posjet na dan, možda dva i to uglavnom ako dođu, posjete Višegrad. Ne vidimo mnogo takvih ljudi. Najveći broj takvih turista ostaje u Budimpešti. S druge pak strane, imamo mnogo turista koji dolaze zato što je putovanje jeftino, ali zato ostanu ovdje na tjedan dana, a to je za nas dobro, jer u tjedan dana boravka zasigurno posjete i našu regiju”.
Turisti koji koriste mogućnost jeftinih putovanja nisu jedini koji dolaze u posjet ovoj regiji. Tu su i luksuzni brodovi koji prometuju Dunavom, poput broda “River Symphony”. U šest dana brod plovi na relaciji Linz –Budimpešta. Jedna od putnica je i Christa Fritzsch, Njemica rođena u Americi: “Vrlo je udobno i ne može se usporediti s krstarenjem oceanom. Grupa ljudi je manja, ima nas oko 140. Nema nas na tisuće i većina putnika su starije osobe. Na brodu su nas razmazili, jako dobro nas hrane”.

Bogati turisti samo prolaze

I tu se nalazi problem za mnoge gradove na Dunavu, bogati turisti samo prolaze bez zaustavljanja, bez da potroše novac u trgovinama, kafićima ili restoranima. Oko 300.000 stranih putnika putuje Dunavom u Madžarskoj na luksuznim brodovima. Mnogi brodovi su registrirani u inozemstvu, poput i ovoga “River Symphony”, koji prevozi isključivo američke turiste. Međutim, nedaleko od šetališta grada Esztergom nalazi se novi centar za zdravi turizam smješten u prekrasnom okružju. Upravo bi to mogla biti budućnost za turizam ove regije i dolazak većeg broja turista.

Madžari su «izmislili» wellness

Glavna atrakcija grada Esztergoma još uvijek su njegove crkve i muzeji, ali ovo mjesto se trudi ostvariti rezultate na novom području zdravog turizma ili kako se to danas u Europi zove “wellness”. Madžarska ima dugu tradiciju bazena s termalnom i mineralnom vodom, a Budimpešta je grad s najviše izvora mineralne vode u Europi. Nadaleko poznate su i madžarske saune, aromaterapije i vodene terapije. Velika prednost je vrlo povoljna cijena. Nakon što je otkrio wellness centar u Esztergomu Laslo i njegova supruga redovito posjećuju ovaj centar koji je, kako kažu, drukčiji od ostalih u Madžarskoj: “Ovdje je kao na zapadu. Ovakva mjesta mogu se naći u Austriji. Ovakva mjesta nisu poznata Madžarima. Pomalo neobično, ljudi su goli, a na to se Madžari tek moraju priviknuti”.
Agnes Kelecsenyi, direktorica marketinga Madžarske turističke zajednice naglašava kako se sektor zdravog turizma i “wellnessa” razvija u Madžarskoj. Ovaj sektor nije ovisan o godišnjim dobima, turisti ostaju duže i mogu posjetiti okolicu i druga mjesta: “U cijeloj Madžarskoj imamo 25 hotela s četiri zvjezdice i wellness centrima. Prije šest godina imali smo samo četiri takva hotela. Dakle, zdravi turizam u kojem koristimo naše domaće termalne vode budućnost je turizma kao i ove regije madžarskog Podunavlja”.
Prerano je kazati koji udio zdravi turizam ima u ovoj regiji. Međutim, poslovni ljudi madžarskog Podunavlja očekuju daljnji razvitak ovog sektora zajedno s ulaganjima i izgradnjom luksuznih hotela, centara za konferencije i degistacijom vina. Madžarska će uvijek ostati vrlo tijesno povezana s Dunavom i njegovom baštinom, prirodnom i povijesnom, pa stoga očekuje za uzvrat i dolazak turista. No ubuduće će turisti u Madžarsku dolaziti ne samo zbog prirodnih ljepota već i zbog potrebe da ih se malo razmazi te da se vrate s osjećajem da su učinili nešto i za svoje zdravlje.