1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zdrava i ukusna hrana za djecu – što je to?

Jesti i piti na zdrav način, zabavno i s užitkom – tko to ne želi za sebe i svoju obitelj? No roditeljima je često teško, zbog prevelike i nepregledne ponude namirnica, prepoznati što je zapravo zdravo za djecu.

Instrument od krastavca, mrkve i paprike.

Hrana za djecu mora biti zdrava, ukusna i - zabavna!

Prehrambene navike formiraju se u djetinjstvu. Istraživanja su pokazala kako djeca koja jedu zdravo i raznoliko i nakon što odrastu radije biraju svježe voće i povrće te punozrnate proizvode nego fast food i gotova jela. Roditelji bi dakle trebali što ranije početi paziti na prehranu svoje djece. Pomoću sljedećih savjeta lako se možete orijentirati:

- mnogo biljnih namirnica i tekućine

- dovoljna količina namirnica životinjskog podrijetla

- malo masnoća i namirnica bogatih masnoćama, slatkiša i slatkih napitaka.

Upravo tako izgleda pravilna prehrana djece. Ona sadrži sve hranjive tvari od životne važnosti. Osim toga, hranu prema ovoj 'piramidi' možete pripremiti jednostavno i brzo, ukusna je cijeloj obitelji i jamči dobro raspoloženje za stolom.

Ovo mora biti sastavni dio menija djeteta

Napitci: žeđ je najbolje utažiti mineralnom vodom, nezaslađenim voćnim ili biljnim čajevima te voćnim mješavinama (jedan dio soka i tri dijela vode). Voćni nektar, voćni gusti sokovi i limunade sadržavaju previše šećera i spadaju među slatkiše. Za utaživanje žeđi nisu preporučljivi ni mlijeko ni kakao, zbog visokih hranjivih i kalorijskih vrijednosti. S druge strane, mlijeko bi kao živežna namirnica trebalo biti veoma važan čimbenik u zdravoj prehrani djeteta.

Müsli

Müsli za doručak - zdrav izbor

Žitarice i krumpir: proizvodi od žitarica, kao što su kruh, pahuljice od žitarica, tjestenina ili krumpir su namirnice koje su dio svakog obroka. Osim što su zdrave, mogu se kombinirati na mnogo različitih načina. Za doručak možete na primjer pripremiti müsli, za ručak jelo od tjestenine ili riže, a za večeru ili međuobrok kruh. Najbolje je koristiti punozrnate proizvode - bez obzira pripremate li ih kao slatki ili slani obrok. Kada je krumpir u pitanju najzdravija varijanta je kuhani krumpir (u ljusci ili bez nje), dok bi pomfrit, kroketi i pečeni krumpir trebali biti iznimka.

Voće i povrće: sadržava mnogo hranjivih tvari i malo kalorija te treba biti dio svakog obroka. U izboru i pripremi ravnajte se prema željama svoje djece. Voće najviše vole usitnjeno ili kao pire s jogurtom ili svježim sirom te kao mali međuobrok. Većina djece povrće najradije jede sirovo s nekim ukusnim umakom. I kuhano povrće mora se redovito naći na obiteljskom stolu. Pritom naravno ne smeta ako je povrće bilo zamrznuto.

Mliječni proizvodi, meso, slatkiši...

Mlijeko je najvažniji izvor kalcija koji je potreban za izgradnju kostiju i zubi. Treba se naći na dječjem meniju svaki dan. Djeca koja ne vole okus samog mlijeka, najčešće vole kakao, jogurt, kiselo mlijeko, kefir, svježi sir ili sir. Mlijeko je i kao svježe i kao trajno mlijeko veoma korisno, no svejedno treba biti na oprezu: mlijeko ima mnogo masnoća i kalorija. Zbog previše mlijeka dijete može izgubiti apetit za druge namirnice, a može pogodovati i razvoju viška kilograma. Kako bi smanjili unos masnoća birajte mlijeko s manje masnoće.

Različite vrste kobasica

Masnoće su potrebne za zdrav život, no u umjerenim količinama

Meso, kobasice i jaja uz bogatstvo bjelančevina, željeza, cinka i vitamina B - sadržavaju i mnogo masnoća i kolesterola. Zbog toga i u ovom slučaju birajte radije namirnice s manje masnoće. Riba je najbolji prirodni izvor joda te ju treba konzumirati najmanje jednom tjedno. Djeca obožavaju riblje štapiće, no slobodno isprobajte i neka druga riblja jela. Masnoće sadrže vrijedne vitamine i masne kiseline važne za život.

No dovoljne su male količine, najbolje u obliku biljnih ulja poput ulja dobivenih iz uljane repice, soje, oraha i maslina. Ona sadržavaju mnoštvo nezasićenih masnih kiselina. S oprezom bi se trebali ophoditi prema masnoćama životinjskog podrijetla u kobasicama, maslacu, masnom mesu, prženoj hrani ili jelima bogatim vrhnjem.

Vaše dijete ne treba biti u potpunosti zakinuto slatkiša, kolača, slanih i slatkih (i masnih) grickalica. I ovdje je bitna količina. Zbog toga bi djeca u ovim namirnicama trebala uživati u malim količinama.

Autorica: Maren Krüger/ Ana Kontrec

Odgovorna urednica: Marijana Ljubičić