Zbogom pravnoj državi! | Politika | DW | 13.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zbogom pravnoj državi!

Bez obzira na proteste iz inozemstva i iz zemlje, mađarski parlament je podržao ustavne promjene. Ustavni je sud praktično razvlašćen, bila je to posljednja institucija koja se opirala vladi Viktora Orbána.

Demonstracije i protesti demokratske oporbe u Mađarskoj, kritike izvana, na koncu čak i telefonski poziv predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa koji je birao broj šefa vlade Viktora Orbána: pritisak na mađarskog vlstodršca je bio velik, na koncu ništa nije pomoglo. Mađarski je parlament dvotrećinskom većinom usvojio ustavne promjene. Prije toga su vodeći političari vladajuće stranke Fidesz objavili kako neće dozvoliti da im inozemstvo diktira termine održavanja glasovanja.

Bila je to već četvrta i istovremeno najveća primjena Ustava u samo godinu dana. Valja podsjetiti da je novi Mađarski ustav, itekako sporni Ustav, na snagu stupio tek u siječnju 2012. Nova "korekcija" je po mišljenju mađarske demokratske oporbe i pravnih stručnjaka "frontalni napad" na načela pravne države, odnosno građanska prava. Bivši državni predsjednik László Sólyom, jedan liberalno-konzervativni pravnik, koji je i sam bio predsjednik Ustavnog suda, izjavio je da se radi o "kraju podjele vlasti" u Mađarskoj.

Orbánov utjecaj

Viktor Orban

Mađarski premijer Viktor Orbán

Novom ustavnom novelom Ustavni sud lišen je daljnih kompetencija: ovo tijelo ubuduće smije "provjeravati" samo da li su promjene temeljnog zakona formalno u skladu s važećim zakonodavstvom, ali ne i da li su one sadržajno korektne. Ustavni sud dakle ubuduće ne smije ispitivati da li su nove promjene u pravnom konfliktu s postojećim pravilima. Više nije moguće direktno provjeravanje da li neki članak Ustava "krši" građanska prava koja su Ustavom zajamčena. Suci ubuduće u najboljem slučaju mogu samo presuditi da Ustav nije "ispravan" u slučaju "prekršaja" nad zajamčenim građanskim pravima. U svakom će slučaju Ustavni sud ubuduće puno teže moći kontrolirati političke moćnike u zemlji.

Ustavni su suci ostali i bez prava da se u svojim presudama pozivaju na odluke koje su donijeli prije stupanja novog Ustava na snagu, u siječnju 2012. Za njih je veliki udarac i činjenica da su (naknadno) dijelom Ustava postala i brojna pravila koja su oni ranije oznčili protuustavnima, npr. zabrana boravka beskućnika u javnom prostoru, zabrana predizborne reklame u privatnim medijima, pravo da šef Zemaljske pravne ustanove (OBH) određene pravne procese "dodjeljuje" određenim sudovima, definicija pojma obitelji kao veze između djece i roditelja, te pravo parlamenta da odluči što je (a što ne) religijska zajednica, odnosno o tome tko će dobiti državne subvencije.

Ubuduće se u Mađarskoj može ograničiti slobodu medija u slučaju da se "vrijeđa dostojanstvo mađarske nacije", ali se ne precizira detaljnije što to znači. Studente se treba obvezati da nakon što steknu diplomu još neko vrijeme ostanu i rade u Mađarskoj. U suprotnom će morati platiti naknadu za studij.

Pravna osveta

Budimpeštanski stručnjak za ustavno pravo György Kolláth ustavne je promjene nazvao "pravnom osvetom" i kaže da su ustavne promjene plod "boljševističkih refleksa" Orbána i njegove stranke. Ustavni sud je bio posljednja jaka državna institucija koja se s vremena na vrijeme suprotstavljala premijerovoj volji - i to tamo gdje je smatrao da se gaze načela pravne države. Orbána je ljutila i činjenica je Sud "kočio" brojne zakone koje je usvojila njegova većina u parlamentu, npr. spornu registraciju birača (početkom siječnja ove godine).

Protesti protiv novog Ustava

Protesti protiv novog Ustava

Discipliniranje i razvlašćenje Ustavnog suda je praktično počelo Orbánovom izbornom pobjedom u proljeće 2010. Pravila izbora i sastava Suda brzo su promijenjena, već ujesen 2010. vlada je oduzela Sudu ovlasti da izriče presude vezane uz državne financijske poslove. Na mjesta sudaca koju su napustili Ustavni sud, Orbán je "instalirao" podobne kandidate.

Početak autoritarnog sustava?

Kritike demokratske oporbe u Mađarskoj doseže novi vrhunac. Građani prosvjeduju (naslovna fotografija), a vanparlamenentarni oporbeni savez "Zajedno 2014" govori o "pokolju protiv ustavnog poretka". Andras Schiffer, šef zeleno-alternativne stranke "Politika može biti drugačija" (LMP) u ustavnim promjenama vidi početak "autoritarnog sustava".

Bruxelles je, kako je bilo i za očekivati, reagirao vrlo burno na događaje u Mađarskoj. Europska komisija najavila je da će ispitati sporne ustavne promjene i da će, ako to bude potrebno, "pravnim sredstvima" utjecati na njihovo povlačenje. Prije toga su predstavnici Europskog parlamenta zatražili hitnu analizu ustavnih promjena u Mađarskoj. Njemačka kancelarka Angela Merkel se tijekom susreta s mađarskim predsjednikom Janosom Aderom u utorak (12.3.), kako je priopćeno iz njezinog kabineta, "kritički" osvrnula na ustavne promjene u Mađarskoj. Merkel je poručila mađarskom državnom vodstvu kako "zabrinutost europskih partnera i prijatelja Mađarske" mora biti shvaćena ozbiljno.