1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zbog slovenskog držanja upitna vjerodostojnost EU-a

Dok traje tiha diplomacija oko nastojanja da se ukloni slovenska blokada hrvatskih pregovora, u Bruxellesu se razmatraju moguće srednjoročne posljedice ovakve politike prema zemlji koja je ušla u završnu fazu pregovora.

Karta Hrvatske sa žutim zvijezdama sa zastava EU-a

Hrvatska pod dobrim europskim zvijezdama?

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) na svojem nedavnom sastanku održanom u Bruxellesu je naglasio kako granična pitanja između zemalja jugoistočne Europe ne smiju biti prepreka kandidatskim zemljama za članstvo u EU-u. To je upravo suprotno od onoga što se događa na relaciji Slovenije i Hrvatske, gdje Vlada u Ljubljani ne samo da blokira deset pregovaračkih poglavlja Hrvatske nego se prijeti i održavanjem referenduma o ulasku Hrvatske u Uniju ukoliko se uskoro ne riješi otvoreno pitanje granice između Slovenije i Hrvatske.

Slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin u Bruxellesu je važnost rješavanja graničnog pitanja između Slovenije i Hrvatske objasnio kako su obje države nekada bile dio SFRJ te da u to vrijeme nije postojala granica na moru između Hrvatske i Slovenije. Kacin smatra da sada treba odrediti granicu na moru. Liberalni zastupnik iz Slovenije je naglasio kako Ljubljana ne može pristati na nešto što je manje od onoga što je imala ranije. „Naša strateška pozicija je da ne možemo imati manje od onoga što smo imali prije i zbog toga tražimo izravan pristup međunarodnim vodama u Jadranu“.

Slovenci u Bruxellesu često naglašavaju da je već postojao dogovor Račan-Drnovšek kojeg na koncu nije prihvatila hrvatska strana.

Njemačka nije koristila bilateralne probleme u pregovorima s Poljskom i Češkom

Doris Pack, njemačka konzervativna zastupnica u Europskom parlamentu

Doris Pack ističe da niti jedna stara članica nije do sada blokirala pregovore s jednom pristupajućom zemljom

Doris Pack, njemačka konzervativna zastupnica i predsjednica Odbora u EP-u za jugoistočnu Europu ne slaže se s ovakvim slovenskim pristupom i ponašanjem. Pack je ukazala na situaciju kada je Uniji pristupalo deset novih zemalja te da tada – premda je postojalo mnogo neriješenih graničnih pitanja – niti jedna stara članica nije blokirala pregovore s nekom od pristupajućih zemalja. „Njemačka, na primjer, ima brojne bilateralne probleme s Poljskom i Češkom Republikom, ali te probleme nismo stavljali na dnevni red pristupnih pregovora, oni su ostali dio bilateralnih pitanja koja treba riješiti na bilateralnoj osnovi“, naglasila je Doris Pack. Ona je dodala kako slovensko ponašanje nije vrlo europsko, jer Slovenija je prva zemlja iz bivše Jugoslavije koja je ušla u EU i sada upravo ona blokira ulazak druge zemlje (Hrvatske). „Ovo nije normalno ponašanje“, kritizira njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Pack.

Pack: „Ponašanje Slovenije neprihvatljivo“

Ona je doduše priznala da Slovenija ima pravo kazati ne, jer se odluke u EU donose jednoglasno, što znači da svih 27 zemalja članica Unije moraju reći da pristupanju jedne zemlje. Ipak, Pack ukazuje na problem da „ako jedna članica odbacuje pristupanje jedne zemlje koja pregovara zbog nacionalnih razloga tada to nije korektno, takvo ponašanje je neprihvatljivo“.

Kacin: „Nema šanse da Slovenija odustane“

Liberalni slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin

Jelko Kacin ukazuje da emicionalni problem s Hrvatskom treba pretvoriti u racionalni.

Slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin u europskim institucijama objašnjava kako je pitanje granice između Hrvatske i Slovenije u samoj Sloveniji emocionalno pitanje, ali „to pitanje trebamo pretvoriti u racionalno“. Sam Kacin naglašava da je to bilateralno pitanje na kojem Slovenija inzistira da tako i ostane. Zbog toga slovenska strana traži od Hrvatske da u svojim pregovaračkim pozicijama ukloni sve dokumente u kojima prejudicira buduću crtu granice. Kacin je primijetio kako Hrvatska misli da je bolje izvršiti dodatni pritisak na Sloveniju i da će to dovesti do promjene stajališta Ljubljane, ali, ističe Kacin „nema nikakve šanse da Slovenija odustane od pozicije koja je u nacionalnom interesu“.

Njemačka konzervativna zastupnica Pack ukazuje da je „izlaz iz ovakve situacije između Slovenije i Hrvatske arbitraža jednog međunarodnog pravosudnog tijela", što Hrvatska traži odavno, a Slovenija odbacuje. Pack je upozorila da niti hrvatska niti slovenska strana neće nikada prihvatiti odluku koju bi donijela nekakva komisija, Vijeće ministara ili slično, već odluku treba donijeti međunarodno pravosudno tijelo i ako se oko toga dogovore obje zemlje, problem se može riješiti, a Hrvatska može nastaviti s pristupnim pregovorima za članstvo u EU.

Ovakva blokada jedne zemlje koja je u zadnjoj fazi pristupnih pregovora predstavlja ozbiljan presedan, upozorava Pack ukazujući da je slična situacija s grčkom blokadom Makedonije koja zbog grčkog veta ne može dobiti datum za početak pristupnih pregovora zbog neriješenog pitanja naziva države Makedonije.

Pack je slovensku blokadu ocijenila novom dimenzijom blokade, što nije niti europski niti kršćanski niti pošteno. Doris Pack se iskreno nada u pronalaženje izlaska iz ove krize, jer na koncu Slovenija bi ipak mogla pristati da izađe pred međunarodnu arbitražu, a pitanje karata i zemljovida koje Slovenija spominje, nije pošteno, jer Hrvati koriste one zemljopisne karte koje smatraju da su korektne, i one su korektne sve dok međunarodna arbitraža ne kaže suprotno.

U pitanju vjerodostojnost EU-a

Zastave Europske unije i Hrvatske

Cijela regija pomno promatra što se događa na relaciji Zagreb-Ljubljana-Bruxelles

U idućih nekoliko tjedna Europska unija je na velikim kušnjama svoje vjerodostojnosti i obećanja europske perspektive članstva za zemlje jugoistočne Europe. Ukoliko slovenska blokada potraje moguće su teške posljedice ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj regiji koja vrlo pozorno prati što se događa na relaciji Ljubljana-Zagreb-Bruxelles. Europska unija riskira da se nastavkom blokade i sastavljanjem posredničke misije koju bi predvodio Nobelovac i bivši finski predsjednik Ahtisaari, moglo biti shvaćeno kao postavljanje dodatnih uvjeta za članstvo u EU, što bi pored ionako najtežih pristupnih pregovora u povijesti EU-a kroz koje Hrvatska prolazi sa svim mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja, predstavljalo jasnu dodatnu diskriminaciju Hrvatske u odnosu na druge zemlje koje su ranije ušle u Europsku uniju.

Preporuka uredništva