1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zbog sankcija svi na gubitku

Bruxelles očekuje da će se uz podršku iz EU fondova europski poljoprivredni sektor uspjeti preusmjeriti se i nadvladati probleme nastale zabranom izvoza u Rusiju.

Nepunih mjesec dana je prošlo je otkako je Rusija usvojila mjere kojima se zabranjuje uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Norveške. U Bruxellesu kažu da će EU biti najviše pogođena ovim mjerama, s obzirom da čak 73 posto zabranjenih proizvoda dolazi upravo s područja 28 zemalja članica. Rusija je drugo po veličini izvozno tržište za europske poljoprivredne proizvode, gde je završavalo 10 posto hrane i svježih proizvoda proizvedenih u EU. Iako kažu da je još rano procjeniti „financijski udar“ ovih mjera, u sjedištu Europske komisije procjenjuju da se radi o gubitku izvoznog tržišta u vrijednosti preko 5 milijardi eura. Izvoz je tako smanjen za 43 posto u odnosu na prošlogodišnji izvoz europskih poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište čija je vrijednost iznosila 11,3 milijarde eura. U cilju održanja stabilnost europskog poljoprivrednog tržišta Europska komisija već je intervenirala s 155 milijuna eura namjenjenih najugroženijim sektorima, kao što su proizvodnja voća i povrća i mliječnih proizvoda. Najnovija mjera koju je Europska komsija objavila je dodatni novac koji će služiti za promociju i pronalaženje novih tržišta bilo untara same EU ili u trećim zemljama:

Dacian Ciolos

Dacian Ciolos

„Programi promocije su jedan od instrumenata zajedničke europske poljoprivredne politike kojim bi se u srednjeročnom razdoblju mogli rješavati problemi nastali u određenim sektorima zbog ruske zabrane uvoza. Oni bi pomagali europskim proizvođačima u pronalasku novih tržišta za svoju robu. Dodatni novac znači da će 60 milijuna eura biti na raspolaganju za projekte promocije koji bi se trebali dostaviti do kraja ovog mjeseca. Kako su u pitanju ko-financirajući programi od strane privatnog sektora, to znači da ćemo od početka 2015. godine u ovu svrhu moći uložiti 120 milijuna eura“, poručio je europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos.

Stiže li europska pomoć i za hrvatske mandarine?

U Bruxellesu kažu da su „potpuno svjesni“ potrebe nazočnosti i brzog reagiranja s ciljem svođenja na minumum posljedica ruskih sankcija na europsku poljoprivredu i njezine proizvođače. Specijalna radna grupa je osnovana kako bi prikupljala podatke, nadgledala cijene poljoprivrednih proizvoda u zemljam članicama i sa njima razmatrala potrebne mjere. Hitni koraci već su poduzeti kada je u pitanju roba koja se ima rok trajanja. Tako su određena sredstva za pomoć proizvođačima bresaka i nektarina (33 milijun eura), ali i drugog voća i povrća koje „ne može stajati“ kao što su rajčica, krastavac, paprika, gljive, brokula, grožđe, jabuke i kruške (125 milijuna eura). Također su otvorena i skladišta za europske sireve i putar čija je gotovo jedna trećina proizvodnje bila namjenjena sada zatvorenom ruskom tržištu. Kada su u pitanju zahtijevi da se popisu „ugroženih“ proizvođača dodaju i hrvatski izvoznici mandarina povjerenik Dacian Ciolos objašnjava:“ Sustavno smo razmotrili koje kategorije proizvoda su najviše pogođene i poduzeli proporcionalne mjere za različite sektore u ovisnosti od utjecaja ruskih sankcija na njih. Nekoliko zemalja članica je izašlo sa zahtijevima za širenje popisa sektora kojima je potrebna pomoć Europske komisije. Svaki put kada se dostavi takav zahtijev naš upravni komitet koji se sastaje jednom tjedno, od početka kolovoza, razmatra te zahtijeve. Na osnovu razvoja događaja na tržištu mi ćemo poduzeti određene korake“, poručio je europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj.

EU u novim pregovorima?

U Europskoj komisiji kažu kako imaju veliko poverenje u snagu i kvalitetu europskog tržišta i europskih proizvoda. Iako smatraju da će najviše problema imati mala i srednja poljoprivredna imanja koja su tradicionalno orijentirana na izvoz prema Rusiji, očekuje se da će se europski poljoprivredni sektor, u slučaju potrebe, moći preusmjeriti na druga tržišta: „Možemo se obraniti i ponuditi pozitivan odgovor. Dugoročno gledano, mjere koje je Rusija uvela imat će više utjecaja na ruske potrošače nego na europske proizvođače“, uvjeren je povjerenik Ciolos. Bruxelles smatra da će drugim zemljama također biti potrebno vrijeme kako bi eventualno preusmjerile svoj izvoz i eventualno popunile „rupe“ nastale zabranom uvoza europskih proizvoda u Rusiju. Istodobno se podsjeća da EU ima potpisane trgovinske sporazume s velikim brojem trećih zemalja ili je u pregovorima s njima.

Preporuka uredništva