1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zbog pisanja se može glava izgubiti

Povodom Dana zatvorenoga književnika (15.11.) međunarodna udruga književnika P.E.N. upozorava na sudbinu progonjenih književnika i novinara. U brojnim zemljama su izvrgnuti progonima, a neki su i ubijeni.

Muškarac iza rešetaka s lokotom na usnama i znakom pobjede

Popis je naizgled beskonačan. Stotine imena na 97 stranica sitno tiskanoga teksta - iz brojnih zemalja. To je takozvani „Caselist“ međunarodne udruge pisaca P.E.N.-a. Nabrajaju se književnici, autori i novinari koji su proteklih mjeseci zatvoreni, nestali ili ubijeni. Popis se aktualizira svakih šest mjeseci, a u najnovijem stoji: prijetnje smrću 23, nestalih 11, osuđenih 107, ubijenih 24.

Ubijeni zbog pisanja o neugodnoj istini

Novinar Dirk Sager

Novinar Dirk Sager

U prvom polugodištu 2011. registrirano je ukupno 647 slučajeva maltretiranja književnika u čitavom svijetu. Javnost o tomu često ne dozna ništa. Najpoznatiji slučajevi posljednjih godina su ruska novinarka Ana Politkovskaja ili armenski književnik u Turskoj Hrant Dink. Oboje su ubijeni vjerojatno zato što su pisali o stvarima koje su za neke bile neugodne.

„U Iranu primjerice neki autori i novinari uvijek iznova dolaze u sukob s državom i završavaju u zatvoru od kojeg si ne možete zamisliti strašniji“, kaže njemački novinar Dirk Sager. Riječ je o zatvoru Evin u kojem se zatvorenike muči. Tamo se nalaze prije svega politički zatvorenici među kojima ima i književnika. Tko preživi dugogodišnji zatvor radije šuti. Iranska autorica Marina Nemat tamo je bila zatvorena dvije godine jer je kao 16-godišnja djevojka izdavala kritične školske novine. Nakon više godina u izgnanstvu progovorila je o stravičnim doživljajima: mučenju, seksualnom zlostavljanju, samici, smaknućima. Ni jedna od žena koje su bile s njom u ćeliji, nije preživjela.

U Europi najgore u Bjelorusiji i Turskoj

Tisuće ljudi na pokopu Hranta Dinka

Pokop Hranta Dinka

U Kini je Liu Xiaobo u prosincu 2009. osuđen na jedanaest godina zatvora zbog „potkopavanja državne vlasti“, njegova supruga ne smije više napustiti vlastiti stan. Xiaobo i još tristotinjak kineskih autora su potpisali peticiju u kojoj od vlade zahtijevaju reforme i demokraciju. Koliko je autora u Kini zatvoreno nije poznato. Razlozi su često apsurdni, primjerice „ometanje prometa“.

I u Europi ima zemalja poput Bjelorusije i Turske u kojima kritični književnici i novinari bivaju maltretirani i zatvarani. Bjelorusija s navodno demokratski izabranim predsjednikom Lukašenkom počela je već u noći spornih izbora 2010. masovno progoniti oporbene autore i novinare. Pretraživani su redakcijski prostori, oduzimani kompjutori. Brojni članovi bjeloruskog P.E.N.-kluba, među kojima je i njegov bivši predsjednik Vladimir Nekljajev, pretučeni su i zatvoreni. Nekljajev je bio i jedan od predsjedničkih kandidata. Zatvorenici su mjesecima u samicama ili u strogom kućnom pritvoru.

Bore se za bolje sutra

Za Kubu, protiv Castra (demonstracija u Berlinu)

Za Kubu, protiv Castra

U Turskoj redovito zatvaraju novinare. Jedan primjer su reporteri Nedem Sener i Ahmed Sik. Obojicu se optužuje da podržavaju tajnu vojnu udrugu Ergenekon i da žele poduprijeti državni udar protiv premijera Erdogana. Sik je napisao knjigu „Hodžina vojska“ o utjecaju islama u turskoj vojsci. Knjigu se u Turskoj ne smije ni čitati! Unatoč prosvjedima javnosti protiv uhićenja dvojice novinara obojica su još u istražnom zatvoru.

P.E.N.-u ponekad ipak uspije utjecati na oslobađanje zatvorenika. Na Kubi je, primjerice, prošle godine pušteno 75 zatvorenika. Oni sad žive i rade u izgnanstvu u Španjolskoj. P.E.N. se trudi da zatvoreni književnici i novinari ne dospiju u zaborav. „Oni su se borili za bolje sutra i zato trpe. Ne smijemo ih ostaviti same“, kaže Dirk Sager.

Autor: Silke Wünsch / Anto Janković
Odg. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva