1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zbog kreditnog jamstva u siromaštvo ili - smrt

Udruženje za zaštitu jamaca i ombudsman za zaštitu potrošača BiH zatražili su ukidanje kreditnog jamstva. Procjenjuje se da 200.000 građana BiH vraća tuđe kredite, što nerijetko dovodi i do njihove financijske propasti.

default

Dugovi, računi ...

Aktion zur Steuerschätzung Schulden Pro Kopf Schulden Rekordschulden

Prevelik teret dugova?

Nedavni slučaj prijevare zbog podizanja kredita u jednoj mikrokreditnoj fondaciji u Mostaru potvrdio je strah mnogih jamaca. Dvije sestre, od kojih je jedna zaposlenica mikrokreditne fondacije u Mostaru, prevarile su brojne građane dižući kredite i navodeći ih kao jamce, ali i kao korisnike kredita. Klupko se počelo odmotavati kada više nisu mogle otplaćivati brojne kredite, pretpostavlja se u ukupnom iznosu od oko 100.000 maraka, a opomene počele pristizati. Mostarski slučaj samo je pokrenuo lavinu. Procjene Udruženja prevarenih jamaca govore da oko 200.000 građana BiH vraća tuđi kredit. Prevareni jamci će, čini se, pravdu morati tražiti na sudu i to kroz, najvjerovatnije, građanske parnice, što je skup i dugotrajan proces.


Samo jedna nula za pr ij evaru

Asim Šamić je jedan od nekoliko tisuća prevarenih jamaca širom BiH. Najbližem rođaku je pristao biti jamac na tisuću maraka kredita. No, na tome nije završeno. "Došao sam u situaciju da nemam što jesti, jer moram plaćati tisuće i tisuće maraka tuđeg kredita. Točan iznos još ne znam, jer opomene o novim kreditima stalno pristižu", kaže Šamić. Ističe da više nema kuda, došao je do samog dna i dalje ne može, a da ne bi sebi nanio neko zlo i uradio nešto loše dužniku, odlučio je javno progovoriti o svemu. "Bio sam jamac najbližem rođaku na tisuću maraka. Bar sam tako mislio", kaže Asim. "Međutim, on je dodao nulu i uzeo deset tisuća maraka. Potom je na sebe uzeo još deset tisuća, na punca osam, na jednog rođaka deset, na rođakinju šest i na kćerku pet tisuća KM… i za svaki kredit je mene stavljao kao jamca", kaže Šamić.


Tisuće prevarenih

Bosnien Anwältin Semca Droce

Odvjetnica Šemsa Droce

Mostarska odvjetnica Šemsa Droce koja na sudovima zastupa prevarene jamce i sama je prevarena. Otplaćuje četiri tuđa kredita. "Prevareni jamce se najviše žale na to što financijske ustanove idu u naplatu prema jamcima, a da prethodno nisu iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika. Jamac bi trebao otplaćivati kredit jedino u slučaju ako bi korisnik kredita ostao bez posla ili ukoliko bi umro a iza sebe nema nasljednika koji bi trebali preuzeti njegove dugove", kaže Šemsa Droce. "Širom BiH postoje tisuće ljudi koji su na taj način prevareni. Jedan moj klijent je potpisao ugovor za kredit od 5.000 KM, da bi se kasnije ispostavilo da se radi o 25.000 KM, a utvrđeno je i da je netko dopisao još jedan iznos na ugovor! Jamci vraćaju i po nekoliko tisuća maraka tuđih kredita, dok ih stvarni dužnici izbjegavaju ili im se gubi svaki trag", kaže odvjetnica.

Ukinuti institut jamca u bankarskom s u st avu

Predsjednik Upravnog odbora Agencije za bankarstvo Federacije BiH Haris Ihtijarević smatra da treba ukinuti postojanje jamaca prilikom uzimanja kredita. "Ne postoji niti jedan valjan razlog za opterećenje građana kroz ovu formu, koja je ukinuta u većini zemalja. Krediti se mogu i moraju uzeti uz davanje hipoteka, uzimanjem polica osiguranja i drugim načinima u odnosima prema zaposlenim osobama ili umirovljenicima, koji štite banke, ali i olakšavaju proces građanima i potiču bankarski biznis", naglašava Ihtijarević. Na pitanje je li moguće potpuno ukinuti pojam jamca, on je odgovorio da je to pitanje riješeno Zakonom o obveznim odnosima, ali da je Agencija bankama uputila mišljenje da budu fleksibilnije u nastupu na tržištu i u drugi plan stave kreditiranje uz jamce.

Bosnien Zoran Krtalic Richter

Sudac Zoran Krtalić

Promjene koje se odnose na ukidanje jamaca, prema riječima Harisa Ihtijarevića, ubrzala je recesija u kojoj se isplata plaća dovodi u pitanje i onome tko uzima i onome tko jamči da će vraćati iznos kredita. "Uvijek je bilo onih koji su dizali kredite s namjerom da im ih otplaćuju jamci. Takvih slučajeva ima mnogo i na sudovina", naglašava Ihtijarević. Sudac Kantonalnog suda iz Mostara Zoran Krtalić kaže da se u svojoj praksi više puta suočio sa slučajevima sudskog potraživanja vraćanja kredita, te smatra da bi mogućnost ukidanja jamaca bila, kako je rekao, revolucionarna. "To bi bio revolucionarni korak jer bi se lakše dolazilo do kredita. Danas je skoro nemoguće naći jamca. Bilo bi i daleko poštenije jer glavni dužnik koji uzima kredit jamči svojom imovinom da će ga i vraćati", kaže sudac Krtalić.

Zašto tragati za dužnicima, kada su tu jamci

Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH, ističe da je zbog sve većeg broja žalbi građana njegova institucija podnijela inicijativu da se jamstvo za kredite ukine. On kaže kako banke nemaju pravo tražiti da građani jamče za druge osobe. "Ovakva praksa već je prouzročila mnogo problema, što pokazuje i sve veći broj samoubojstava jamaca koji su se našli u bezizlaznoj situaciji," kaže Doko. On naglašava da pravna sigurnost građana pri podizanju kredita nije na zadovoljavajućoj razini, pa su, navodi, mogućnosti raznih zloupotreba velike. "Jamci po zakonu nisu zabranjeni, ali je to praksa neuobičajena u svijetu. Stoga tražimo da takav način plasmana bude ukinut i da svatko uzima kredit u granicama svojih mogućnosti, a ne da ga umjesto klijenta vraća neko treći", kaže Doko.

"Naš narod još ne shvaća ozbiljno ulogu kreditiranja,“ smatra psiholog Osman Šehović. "Tek kada banka pošalje dopis da se mora dati novac za nekog drugog, onda nastaje bijes, osjećaj prijevare i to vrlo lako prijeđe u beznadežnost gdje ljudi ne znaju što da rade. Kada si prepušten sam sebi i druge alternative nema, onda je moguće da se poduzimaju drastične mjere, pa čak i ubojstva ili samoubojstva", upozorava Šehović.

Symbolfoto Geiz Geizhälse

Nekad se mora isprazniti i kutija za 'crne dane'

Nagodba ili sud

Prema važećim zakonskim propisima u Federaciji BiH, jamac koji vraća tuđe kredite vraćanje novca može tražiti tek onda kada se kredit isplati, i to sudskim putem. Sve do tada jamci moraju redovno plaćati tuđe rate i nemaju zakonske osnove za sudsko gonjenje onih za koje su bili jamci. Bankari ukazuju da bi ukidanje kategorije jamaca povećalo kreditni rizik, a time i poskupjelo plasmane. U jednoj od brojnih stranih banaka koje posluju u BiH tvrde da posvećuju posebnu pažnju svim pojedinačnim klijentima te ocjenjuju da je osiguranje kredita kroz institut jamstva najjeftnije jer dužnik, u slučaju hipoteke, osiguranja ili drugih načina, ima dodatne troškove financiranja stavljanjem hipoteke, procjene objekata ili imovine, odnosno troškova za policu osiguranja. Bankari naglašavaju kako se često zanemaruje činjenica da je sklapanje ugovora o jamstvu - dobrovoljno.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva