1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zbog Italije raste nesigurnost u eurozoni

Na moguću političku blokadu u Italiji nakon parlamentarnih izbora europske su burze reagirale oštrim padom. Ekonomisti računaju s daljnjim turbulencijama na financijskim tržištima.

ARCHIV - ILLUSTRATION - Durch eine Langzeitbelichtung mit einer Bewegung der Kamera verwischt am 29.11.2005 das beleuchtete Logo der Europäischen Zentralbank in Frankfurt/Main. Die Euro-Finanzminister beraten in Brüssel darüber, wie die Krise eingedämmt werden kann. Nicht nur das krisengeschüttelte Griechenland, sondern auch Italien macht die Märkte nervös. Foto: Frank May dpa (zu dpa 0135 vom 11.07.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Symbolbild Krise Euro EU Währung Schulden

Mario Monti

Talijani nisu bili zadovoljni s Montijem

Treće gospodarstvo po veličini u eurozoni nalazi se u dubokoj recesiji. Nakon loše 2012., gospodarski pad se očekuje i u ovoj godini. Nezaposlenost je u Italiji porasla na više od 11 posto. Svaki treći mladi stanovnik nema posao. Talijani osjećaju nesigurnost i sumnjaju u smisao reformi koje je započeo dosadašnji premijer Mario Monti. Od tog su raspoloženja profitirali euroskeptici. Više od polovice glasova dobili su bivši premijer Berlusconi i komičar Grillo, poznati po svojim oštrim kritikama na račun Europske unije.

Ne smiju se zamijeniti uzrok i posljedice, upozorava Nicolas Heinen, ekonomist iz njemačke novčarske institucije Deutsche Bank: "Nezaposlenost je velika, pogotovo među mladima. Ali to nisu posljedice reformi, nego lošeg gospodarenja i reformskog zastoja koji su trajali više od desetljeća i koji idu u prilog onih koji imaju radno mjesto, a na štetu nezaposlenih."

Monti je razočarao Talijane

Tako talijansko radno pravo omogućava da se postupak davanja otkaza otegne u nedogled, pa tvrtke zato dobro promisle prije nego što nekoga stalno zaposle. Montijevi reformski napori na tom području nisu uspjeli, jer se nitko nije htio odreći privilegija. On je pohvale za svoje uspjehe u sanaciji državne blagajne prije svega dobio iz inozemstva. Kritičari kod kuće pak prigovaraju da je to postigao uglavnom povećanjem poreza, a ne smanjenjem rashoda. Zato je većina Talijana bila razočarana njegovom politikom, smatra profesor ekonomije na Sveučilištu u Jeni Andreas Freytag. On kaže da su nezadovoljni bili i oni koji su profitirali od dosadašnjeg sustava, koji su smatrali da reforme ugrožavaju njihove interese, kao i oni drugi koji su očekivali veću dinamiku i koji su smatrali da Monti ne čini dovoljno.

Freytag predviđa da će zbog izbornih rezultata u Italiji doći do usporavanja reformi, produženja krize i povećanja nesigurnosti. I Nicolas Heinen polazi od toga da će se i u Europi povećati politička nesigurnost: "Postoji opasnost da će protivnici reformi i u drugim državama ovime dobiti dodatni poticaj." No, visoku cijenu će u prvom redu platiti Italija, kaže Volker Hellmeyer, glavni ekonomist u njemačkoj banci Bremer Landesbank: "U prvim reakcijama tržišta prepoznajemo da je kažnjeno tržište dionica u Italiji i da su time zakočene investicije. Tako su prinosi na dugogodišnje talijanske državne obveznice porasli za 0,5 posto."

"Pitanje jamstva važno za opstanak eura"

Prof. Andreas Freytag

Freytag: "Euro bi mogao propasti"

I obveznice drugih zemalja u krizi kao što su Portugal i Španjolska osjetile su posljedice tih kretanja na financijskim tržištima. Pa ipak, Nicolas Heinen iz Deutsche Banka ne očekuje eskalaciju dužničke krize: "Činjenica je da se stanje na europskim tržištima državnih obveznica ne može usporediti s onim koje je vladalo 2010. i 2011. godine. Mi sada imamo Europsku središnju banku (ECB) koja je najavila spas eura pod svaku cijenu." I glavni ekonomist iz njemačke banke Commerzbank Jörg Krämer vjeruje da se ulagači neće usuditi previše špekulirati jer znaju da iza eura stoji ECB, koji raspolaže dovoljnim sredstvima za intervencije.

ECB može priskočiti u pomoć, ali je daleko važnije riješiti pitanje jamstava, ističe pak profesor Freytag i pojašnjava: "Jamstvo u tom smislu da onaj tko se zaduži mora sam za to jamčiti i u krajnjem slučaju može i smije bankrotirati. Time se ne smije opteretiti porezne obveznike drugih zemalja. To dovodi do nezadovoljstva, nesporazuma, agresija unutar eurozone, koje dugoročno štete europskom projektu."

Ako taj problem ne bude riješen, euro bi mogao propasti - upozorava profesor Andreas Freytag.