1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zbog žeđi za energijom Europska unija je ranjiva

Ovisnost je uvijek muka i patnja, a u slučaju Europe ovisnost o ruskom plinu prava je pošast. Kada se najveći europski isporučitelj plina svađa s najvažnijom tranzitnom državom – tada se Europska unija smrzava.

Karte postojećih i planiranih ruskih plinovoda

Karte postojećih i planiranih ruskih plinovoda

Sada se osvećuje da Europa nije pripremljena za ovakvu ekstremnu situaciju. Plin u europskom energetskom miksu nakon nafte zauzima drugo najvažnije mjesto sa jednom četvrtinom. To će tako i ostati i ubuduće. Istodobno se smanjuje vlastita proizvodnja u samoj Europskoj uniji. Ako se nastave trendovi tada bi EU 2020. godine mogla biti ovisna o više od tri četvrtine svojih potreba plina koji bi dolazio iz Rusije (42 posto), Norveške (24 posto), Alžira (18 posto) i Nigerije (5 posto).

Koliko energije dolazi preko Ukrajine ?

Ukrajinski plinovod

80 posto ruskog plina za Europu prolazi kroz Ukrajinu

Oko 80 posto ruskog plina namijenjenog za Europu prolazi kroz ukrajinski plinovod – te kroz Poljsku, Slovačku, Mađarsku i Rumunjsku. Prema ruskim navodima dva plinovoda opskrbljuju i ukrajinsko domaće tržište. Tim plinovodom još od 1. siječnja ne teče više plin. Europa dobiva svoj plin putem tri tranzitna plinovoda. Kako bi omogučila protok Ukrajini su potrebna 20 milijuna kubičnih metara plina. Moskva optužuje Kijev da ilegalno odvaja plin iz tranzitnog plinovoda pa je zbog toga najprije bila smanjena, a kasnije u potpunosti prekinuta dostava europskim partnerima.

Kako se od ovakve situacije mogu zašititi zemlje koje su ovisne o plinu ?

Cijevi za dodatne kapacitete plinovoda preko Bjelorusije

Cijevi za dodatne kapacitete plinovoda preko Bjelorusije

Italija koja je početkom tjedna primijetila smanjenje dotoka ruskog plina za deset posto može posegnuti na povećanu isporuku iz Libije ili Alžira. Osim toga talijanske zalihe su pune i skladišta dosežu kapacitete od 90 posto popunjenosti. Širom Europske unije skladišta su popunjena 70 do 80 posto. Ipak, neke članice vrlo brzo će se potrošiti svoje rezerve. Europska unija ne raspolaže sa solidarnom opskrbom u slučaju kriza. Premda je još od 2006. godine kada je vladala slična situacija Unija na veliko najavila i postavila sigurnost opskrbe kao politički prioritet, ali osim velikih riječi nisu dogovorene niti minimalne zalihe niti je pripremljen interventni plan u slučaju potrebe.

Stručnjak za energiju Frank Umbach drži da « za oba pothvata potreban je primjerice plinovod od Njemačke prema Poljskoj. Bez neophodnih ulaganja bolji krizni managment u svojem političkom djelovanju je ograničen ».

Koje su alternativni transportni putevi ?

Centar za raspodjelu plina na slovačko-austrijskoj granici (Baumgarten)

Centar za raspodjelu plina na slovačko-austrijskoj granici (Baumgarten)

Njemačka i Poljska dobivaju ruski plin putem plinovoda Jamal koji ima dužinu od 4.000 kilometara i koji seže od sjeverne Rusije kroz Bjelorusiju do Frankfurta na Odri. Taj plinovod transportira sam jednu četvrtinu količine koja prolazi kroz Ukrajinu. Do 2010. godine protok kroz Jamal plinovod povečao bi se na 67 milijardi kubičnih metara na godinu, što znači da bi se udvostručio u odnosu na danas.

Putem plinvoda Blue-Stream ruski plin kroz Crno more stiže u Tursku. Ruski Gazprom je tijekom najnovije krize povećao svoje izvoze plina preko ove dvije alternativne rute, ali to nije dovoljno da bi se ublažio nedostatak plina koji uobičajno prolazi kroz Ukrajinu.

Kako Europa može postati manje ovisna?

Plinovod - radnik otvara/zatvara ventile

Jedino štednja energije i korištenje više izvora obnovljivih energija - vode u manje ovisnosti

Pokušaji da se proteklih godina zaobiđu ili ruski plinski monopolisti ili nesigurne tranzitne zemlje, tek su u samim začecima. Osam istočnoeuropskih zemalja članica Unije primaju plin samo iz Rusije. Češka je najavila da će u svojstvu trenutno predsjedavajuće Europskim vijećem oživiti planove za plinovod Nabucco koji bi od 2013. godine dopremao plin iz središnje Azije i Azerbejdžana i Turske do Austrije.

Planovi Njemačke i Rusije oko izgradnje plinovoda kroz Baltičko more nailazi na otpor nekoliko pribaltičkih zemalja. Snažnija opskrba tekućim plinom putem tankera povećalo bi troškove i predstavljalo dodatni izazov za infrastrukturu, jer terminali u izgradnji za tekući plin nalaze se za sada samo u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj.

Srednjoročno Europa može svoju ovisnost smanjiti samo putem smanjenje potrošnje. Ukoliko Europska unija, kao što planira, smanji svoju potrošnju za 20 posto i još 20 posto potreba pokrije iz izvora obnovljive energije tada bi i za sada prognozirane potrebe plina bile znatno manje.

Preporuka uredništva