1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zbog čega zec nosi uskršnja jaja?

U uskršnjim običajima zec ima vrlo značajnu ulogu - bez obzira što se tog "dugouška" ne može opisati kao nekog velikog prijatelja ljudi. Za Uskrs međutim upravo zec donosi šarena jaja.

default

Zec je jedan od nezaobilaznih simbola Uskrsa

Zec se razmnožava bez kraja i konca, brsti sve na što naiđe i stalno se naganja s lovcima. Bez obzira na sve, zec ipak uživa velike simpatije ljudi, osobito djece koju svakog Uskrsa obraduje uskršnjim jajima.

Zec - kultna životinja iz antičkog doba

Osterhase im Gras

Zeca se oduvijek povezivalo s plodnošću i s prirodom

Za razliku od vola i magarca, u štalici u kojoj se rodio Isus u Betlehemu, zecu nije bilo ni traga ni glasa, a zeca se ne spominje niti u Bibliji. Bez obzira na to, zec je od pamtivjeka sastavni dio uskršnje simbolike. No etnolozi upozoravaju da zec nije ni najmanje slučajno postao sastavni dio kršćanske uskršnje simbolike. U grčkoj antici zec je već imao status kultne životinje zbog svoje sposobnosti brzog i obitalog razmnožavanja, zbog čega je bio sveta životinja boginje ljubavi Afrodite. Većina uskršnjih običaja koje se i danas slavi potječu iz predkršćanskog doba, a to vrijedi za zeca, ističe profesor Wilhelm Geerlings s katoličkog teološkog fakulteta sveučilišta u Bochumu. Budući da kršćanstvo dolazi iz antičkih vremena, pozdano znamo da elementi kao što su uskršnji zec i uskršnje jaje, dolaze iz predkršćanskih vremena. "I psihološki gledano, to je potpuno razumljivo. Uskrs (na njemačkom: Ostern), koji je proljetni blagdan, vezan je uz ime proljetne božice Ostare i pokazuje kako je svijet prolazan - sve nastaje i sve nestaje. To je ritam koji potpuno odgovara našem osjećaju za život," kaže profesor Geerlings.

Zec kao simbol plodnosti

Albrecht Dürer: Sitzender Hase

Zec kao inspiracija umjetnicima - čuvena je grafika zeca Albrechta Dürera

Rasplodna moć zečeva nije fascinirala samo Grke, već su taj simbol plodnosti preuzeli i Rimljani, koji su rado jeli zečje pečenke jer su vjerovali kako se time raspolodna moć prenosi i na muškarce, te da im to jamči da će se u obitelji rađati muška djeca. Car Severus Alexander je zbog toga navodno tri puta tjedno jeo zečje meso. U ranom kršćanstvu zec je došao na loš glas - upravo zbog osobine kojom se u antičko doba proslavio. Papa Zaharije je zbog zečje pohotljivosti zabranio konzumiranje zečjeg mesa, kako se ta osobina ne bi prenijela na ljude.

"Plodite se i množite se"

No zec je preživio tu Papinu odredbu. To što nije uspjelo iskorijeniti, krščanstvo je jednostavno integriralo u svoje običaje. Stoga se zec službeno u kršćanski sklop običaj u spisima, uz uskršnjeg janjca i uskšršnja jaja, spominje tek od 1690. godine. Zec je preuzet zbog svoje plodnosti. "Moglo bi se reći da se već na samom početku Biblije nalaze riječi: "plodite se i množite se". U nesputanom odnosu prema spolnosti ističe se kako je to nešto potpuno prirodno, a zec pri tome predstavlja osobito izraženi primjer plodnosti," pojašnjava profesor iz Bochuma. Katolička je crkva rano shvatila da se katoličanstvo i plodnost međusobno ne isključuju, stoga je prihvatila da ljudima tako dragi rituali vezani uz zeca postanu sastavni dio crkvenog slavlja. I tako je zec počeo na Uskrs donositi jaja...

Vatra kao sastavni dio uskršnjih običaja

BdT Spanien Sankt Antonius Feuer in San Bartolome de Pinares

Crkva nije uspjela iskorijeniti vatru kao sastavni dio drevnih običaja

Crkva je također prihvatila i integrirala drevni običaj paljenja vatre, ali mu je pridodala nova značenja. Ali ne u smislu vatre kao "vatre pakla", već vatre kako simbola svjetlosti i sunca koje dolazi s Istoka. "S istoka dolazi svjetlost, a Krist simbolizira svjetlost. Stoga su uskršnje vatre dio vjerovanja u svjetlost," napominje profesor Geerlings.

Zec pretekao sve svoje konkurente

Kind mit Osterhase

Djeca su veliki obožavatelji zečeva - pogotovo onih čokoladnih...

No uskršnji zec nije uspio nadživjeti samo Papu Zaharija, već i svoje ostale konkurente iz životinjskog carstva. U saveznoj pokrajini Hessen, tu je ulogu prije imala lisica, u Saskoj pijetao, a u Švicarskoj kukavica. Od 1682. godine zec je izborio pravo nošenja uskršnjih jaja. Te je godine jedan liječnik iz Heidelberga pismeno potvrdio kako je zec zadužen za raznošenje jaja u cijeloj Njemačkoj...

Profesor Geerlings ima još jedno zanimljivo tumačenje o rasprostranjenosti vjerovanja o zecu u Njemačkoj. On kaže kako se u krajevima Njemačke gdje prevladava protestantizam zec nije toliko udomaćio kao u katoličkim, zbog toga što katoličanstvo ima ležerniji stav prema plodnosti, te da je zato je u tim krajevima zec češća pojava. Bilo kako bilo - uskršnji je zec ipak nadišao razlike u vjeroispovjesti i posvuda ima pune ruke posla. Pa čak i kada se pojavljuje samo u obliku uskršnjeg čokoladnog zeca.