1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zbjeg iz "energetskog projekta tisućljeća"

Prije pet godina se još naveliko slavio projekt golemih solarnih elektrana po sjeveru Afrike gdje bi se stvarala struja za Europu. U međuvremenu, sve više tvrtki okreće leđa projektu Desertec.

Tada, 2009. je čitav projekt izgledao savršen, i gospodarski i politički. Umjesto da se u vremenski prevrtljivoj Europi grade solarne elektrane, mnogo je pametnije graditi ih tamo gdje sunca zapravo ima i previše, a gdje se i solarni paneli neće postavljati na plodnoj zemlji koja se i drugačije može upotrijebiti.

Rješenje se nameće samo od sebe: u pustinjama sjevera Afrike i Bliskog istoka, praktično na pragu Europe, a time bi koristi imali svi. Jer Europa je spremna dobro platiti svoju energiju, dok su druge strane mnoge te zemlje ne znaju što uopće učiniti s tom pustinjom i kako zaposliti lokalno stanovništvo.

Zato je ova inicijativa takozvane Transmediteranske kooperacije obnovljive energije, podržana od političara, znanstvenika i ekonomista okupljenih u Rimskom klubu, 2009. dovela do stvaranja konzorcija Desertec Industrial Initiative, DII. Za ovaj projekt se osobito zauzela Njemačka, najavljujući povoljne kredite, ali i iz vlastitog interesa se uključio čitav niz njemačkih tvrtki i banaka, od Deutsche Bank pa do njemačkih energetskih koncerna poput RWE i e.on-a.

Solarno postrojenje u Kaliforniji

Neosporno je da je sunce nepresušan izvor energije. Ali ovo postrojenje je u Kaliforniji, dok se kod projekta u Africi osnivačima čini da konzorcij troši previše novaca i vremena u sastančenjima i konferencijama.

Na zemljopisnoj karti sve izgleda jednostavnije

Ali u proteklih pet godina se pokazalo kako ništa nije tako jednostavno kao kad se u dnevnoj sobi kuju planovi tek igrajući se s globusom. Točno je da na to područje od sunca stigne oko 630 tisuća teravatsati energije godišnje, što je preko stotinu puta više nego što Europljani troše električne energije, pa čak i da upale sve žarulje i trošila koje imaju. Točno je i da zemlje sjevera Afrike vape za investicijama, ali je i točno da one nipošto nisu tako stabilne kao što je stručnjacima izgledalo još 2009. godine.

Jer jedan od najvećih pogona je bio predviđen u Libiji. S obzirom na Arapsko proljeće, ne čudi da se sad tek radi na projektima u Maroku i Tunisu. A i to kako se radi u koncernu DII na čijem je čelu Paul van Son nipošto se ne dopada njemačkim direktorima naviklima na brze poslovne odluke pa čak i ako su "teške" milijarde eura. DII se pak mnogima čini kao "klub za debate" gdje se vječito raspravlja o uvijek istim problemima.

A problemi su veliki i vremenom ne postaju manji. Naime, nije samo problem postaviti solarnu elektranu negdje u pustinji, mnogo je još veći - i skuplji - problem tu energiju onda dopremiti do Europe. Povrh toga se i u Europi uvelike grade postrojenja obnovljivih izvora energije gdje su već države prestale subvencionirati "šakom i kapom" takve projekte. A i potrošači se trude trošiti sve manje električne energije.

Načelni projekt Deserteca

Na zemljopisnoj karti izgleda sve jednostavno. Ali u realizaciji ima gomila velikih i skupih problema.

"Hvala, dosta nam je!"

Zato je sve više svađi i sukoba među poduzećima i tvrtkama koje su i osnovale ovaj projekt. Prošle godine su se posvađali čak i Zaklada Desertec koja okuplja čitav niz tvrtki i sam konzorcij DII zbog "nepremostivih razlika o strategiji razvoja". I važni proizvođači poput Siemensa ili Boscha su shvatili kako u tom projektu "neće biti kruha".

Iz projekta je koncem prošle godine istupila i financijska institucija HSH Nordbank, a prošlog tjedna je i njemački energetski div e.on objavio kako će u projektu sudjelovati samo do isteka postojećeg ugovora, dakle do kraja ove godine. Isto to, piše Handelsblatt, namjerava učiniti i njemački građevinski koncern Bilfinger.

Usprkos ovom osipanju, Paul van Son u ime Desetec Industrial Initiative poručuje kako će oni "uporno slijediti svoju viziju" i kako je "većina od preostalih 18 koncerna koji sudjeluju u projektu najavila kako će ostati u njemu." Među njima je energetski koncern RWE, a stručnjaci za obnovljivu energiju podsjećaju kako koncern e.on i do sada ionako "nije bio baš perjanica" ekološke energije i kako "mnogi još nisu shvatili da mora doći do preokreta u proizvodnji električne energije", upozorava Jürgen Döschner na radio-televizijskoj postaji WDR.

Ipak, drugi stručnjaci smatraju kako je malo vjerojatno da se uopće još mogu održati rokovi u kojima DII želi iskoristiti energiju sunca sjeverne Afrike. U projektu vrijednom najmanje 400 milijardi eura je predviđeno da već do 2050. Europa i taj dio Afrike postanu jedna energetska cjelina i da, zajedno s drugim obnovljivim izvorima energije, Europa postane praktično neovisna od fosilnog goriva.

Preporuka uredništva