Otkazana Europride u Beogradu - skretanje pozornosti?

U školu je otišao kako bi napisao test. Pred zgradom su neki školarci pojurili prema njemu vičući: „Ubij pedera!“ Peder – to je za njih bio on. U tom trenutku se Stefan Radović, kojem je tada bilo 16 godina, uplašio za svoj život. I od tada je u svojoj rodnoj Kuršumliji u školu išao pod policijskom zaštitom.

„To razdoblje me zaista obilježilo i te traume i danas nosim", kaže Radović nakon 13 godina. Mržnja školskih kolega se sručila na njega iz jednog jedinog razloga – jer je gej.

Danas se Stefan Radović kao aktivist bori za prava pripadnika LGBT zajednice u Srbiji. Ipak, više od polovine osoba iz te populacije skriva svoju seksualnu orijentaciju. To je rezultat ankete koju je provela Agencija za temeljna prava Europske unije. Čak 90 posto ispitanika ne usuđuju se javno držati za ruke s istospolnim partnerom.

Šetnja koja simbolizira slobodu

Od ponedjeljka (12.09.) se u Beogradu se održava Europride. Ova manifestacija se od 1992. održava svake godine u nekom drugom europskom gradu. Beograd je prva balkanska metropola kojoj je dodijeljena organizacija ove manifestacije.

Veliki broj aktivista i političara iz inozemstva došli su u glavni grad Srbije. Simbolični vrhunac Europridea je javna šetnja (Pride parade) središtem Beograda.

Bolje je reći to je bio planirani vrhunac. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odjednom otkazao Paradu ponosa, navodno zbog raznih kriza koje onemogućavaju sigurnost šetnje. To je izazvalo negodovanje širom Europe. Vučić je sazvao Nacionalno sigurnosno vijeće a taj organ je u utorak (13.09.) potvrdio odluku da se šetnja otkaže.

„Smatram jako zabrinjavajućim to što se šetnja Europridea suočava s takvom razinom ometanja nivoom od strane vlasti, dok se drugi događaji i masovna okupljanja stalno održavaju slobodno i sigurno na ulicama Beograda", kaže Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.

Usprkos zabrani, organizatori su najavili da će okupljanja i šetnje biti. Izgleda da je pritisak urodio plodom: neki mediji javljaju da je vlast na europske adrese uputila poruku da će se šetnja ipak održati, dok javno kaže da neće.

Aleksandra Gavrilović je aktivistica organizacije Labris koja se zalaže za veću vidljivost LGBT zajednice u Srbiji i normalan odnos prema njoj. Gavrilović kao i ostali aktivisti smatraju da su razlozi za zabranu šetnje, koje navodi predsjednik Vučić, puki izgovori. Istog dana kada je Vučić objavio da neće biti šetnje, stigle su i neuobičajene vijesti s Kosova.

Skretanje pažnje s kosovskog problema

Beograd i Priština su se dogovorili da uzajamno priznaju osobne iskaznice i putovnice. Za Vučićeve birače i najmanji ustupak Prištini predstavlja poraz.„Europride je bio savršen alibi da se maestralno prebaci fokus s Kosova, da bi se desničari bavili tim pitanjem", kaže Aleksandra Gavrilović.

Vučić zabranom šetnje omogućava da na duže staze ponovo poraste broj napada na pripadnike LGBT zajednice, smatraju aktivisti.

Stefan Šparavalo, iz organizacije „Da se zna!" kaže: „Samo u kolovozu ove godine imamo više zabilježenih incidenta, nego u prvih sedam mjeseci ove godine zajedno. To znači da nastupi u javnosti definitivno ohrabruju nasilje, homofobiju i diskriminaciju prema LGBT osobama."

Patrijarhov zapaljivi govor

Okupljanja prozvana „litijama" u prethodnim tjednima okupile su na tisuće građana. Srpska pravoslavna crkva je sudjelovala u podgrijavanju atmosfere. Patrijarh Porfirije je nakon stupanja na čelo Srpske pravoslavne crkve imao pomirljive izjave prema LGBT zajednici. Ali na protestnom okupljanju (10. rujna) on je zastupao vrijednosti „tradicionalne" porodice.

„Naš pravni tim nije našao nikakve elemente u patrijarhovom govoru koji su poticaji na nasilje prema LGTB osobama,", kaže Šparavalo, „ali taj zapaljivi govor kojima se oni odvajaju od društvenog tkiva potiče netrpeljivost i homofobiju, a oni su već jako prisutni u društvu."

Ni pravna situacija LGBT osoba nije se do sada bitno popravila. Istospolni parovi se ne smiju vjenčavati niti registrirati partnerstvo, ne mogu usvajati djecu, isključeni su iz umjetne oplodnje. Ako ipak utemelje obitelj, onda se stvar komplicira, kaže nam iz vlastitog iskustva Aleksandra Gavrilović.

Roditelji bez prava

Ona živi s partnericom, imaju troje djece. Trojke su prerano rođene i prvih tjedana morale su biti na odjelu intenzivne njege. Aleksandra Gavrilović ih je rodila pa ih je smjela posjećivati. Njena partnerica nije imala pristup djeci. Ona ih ne smije ni prijaviti u vrtić ili školu, putovati s njima u inozemstvo.

„Moja partnerica je apsolutno nevidljiva, ja se u ovoj državi vodim kao samohrana majka troje djece", kaže ona.

Ana Brnabić ne krije da živi u lezbijskoj vezi i već pet godina je premijerka. Ali to prema Aleksandri Gavrilović nije poboljšalo položaj pripadnika LGBT zajednice. Naime, premijerka ne negira svoju homoseksualnost, ali i ne pomaže LGBT zajednici. U raspravi oko zabrane Europridea potpuno je bila na Vučićevoj strani.

Nedavno je Vučić ponovo izabrao Anu Brnabić za premijerku. Kritičari u tome vide računicu. U inozemstvu se Srbija kao kandidat za pristupanje Europskoj uniji predstavlja kao tolerantna prema LGBT zajednici, dok stvarni problemi ostaju neriješeni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu