1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Završnica suđenja Ratku Mladiću

Na Međunarodnom sudu za ratne zločine (ICTY) će u idućih desetak dana tužiteljstvo i obrana Ratka Mladića iznijeti završne argumente na suđenju bivšem šefu vojske bosanskih Srba optuženom za genocid i ratne zločine.

Raspravno vijeće Haškog tribunala je 16. kolovoza zaključilo izvođenje dokaza obrane Ratka Mladića i za početak prosinca (od 5. 12.) zakazalo zasjedanje na kojem će tužitelji i odvjetnici ratnog zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske iznijeti zaključne argumente. Taj termin, kao i proceduralna forma, su nedavno precizirani: zastupnici tužilaštva će počevši od danas tri dana obrazlagati kako su u svom postupku dokazivali točke optužnice po kojima su Mladića teretili za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Poslije jednodnevne pauze, u petak 9. prosinca, odvjetnici optuženog počet će izlagati što su bile uporišne točke obrane i svoje izlaganje nastaviti u prva dva dana sljedećeg tjedna. Tužitelji i branitelji će potom, 15. prosinca, imati još po sat i pol da odgovore jedni drugima. Bit će to pretposljednji čin ovog suđenja koje će završiti izricanjem presude, kako se predviđa, tek krajem sljedeće godine.

Dvostruki genocid i Tomašica

Optuženi Ratko Mladić je u "pritvorskoj jedinici" Ujedinjenih naroda već pet i pol godina. Uhićen je u svibnju 2011. nakon šesnaest godina skrivanja. Optužen je za genocid u više općina Bosne i Hercegovine počinjen u godini početka rata, 1992., a posebno za genocid u Srebrenici u srpnju 1995. Dokazujući krivicu bivšeg zapovjednika Glavnog štaba VRS, na suđenju koje je počelo 16. svibnja 2012. godine, tužitelji Tribunala su ispitali 172 svjedoka i predočili 7.500 dokaznih predmeta i dokumenata. U svom dokaznom postupku obrana je izvela 208 svjedoka i uvela u sudske spise preko 2.000 dokumenata.

Aushebung eines Massengrabes in Bosnien und Herzegowina (Reuters)

Ekshumacija žrtava u Tomašici 2013. godine

U ljeto prošle godine tužiteljima je odobreno da ponovno otvore svoj postupak, koji su već završili u veljači 2014., kako bi izveli dokaze o masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora, koja je otkrivena i iz nje ekshumirane žrtve u studenom 2013., dakle godinu i pol nakon što je suđenje Mladiću počelo. U dodatnom dokaznom postupku tužitelji su ispitali šest eksperata i dva svjedoka. Još pet svjedoka dalo je pisane izjave. Utvrđeno je da su iz grobnica Tomašica i Jakarina Kosa ekshumirani ostaci 712 žrtava, većinom muslimana. Svi dotad identificirani bili su s područja oko Prijedora, najviše iz Kozarca i sela Bišćani, Hambarine, Brdo, Rizvanovići i Čarakovo, kao i iz zatočeničkih logora Keraterm, Trnopolje i Omarska. U izvještaju stručnjaka, specijalno pripremljenom za dodatno izvođenje dokaza tužilaštva, demograf Ewa Tabeau je navela da su osobe, koje su pokopane u grobnici Tomašica kao i one koje su prebačene u sekundarnu grobnicu Jakarina Kosa, ubijene većinom s leđa, i da su žrtve "nasilne smrti u okviru kampanje etničkog čišćenja u općini Prijedor".

Odobravajući dodatno ispitivanje tužiteljima, Vijeće je ocijenilo da je Tomašica jedan od dokaza o zločinima počinjenim u općinama Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Foča i Vlasenica, koji su 1992. dosegli razmjere genocida.

Još za dva udružena zločinačka pothvata optužen je Mladić: za topnički i snajperski teror nad građanima Sarajeva cijelog rata u BiH i uzimanje pripadnika mirovnih jedinica UN-a za taoce.

Prigovori Mladićeve obrane

Prije zaključenja dokaznog postupka obrane prošlog kolovoza, Mladićevi odvjetnici su Raspravno vijeće i sve raspoložive instance Haškog tribunala zasuli prigovorima, zahtjevima i žalbama. Osnovna tvrdnja odvjetnika Branka Lukića i Miodraga Stojanovića je da je njihov branjenik, Ratko Mladić, izložen nepravičnom suđenju i pristranosti. Zbog toga su optužili i sudska vijeća i većinu sudaca i tražili njihovu diskvalifikaciju i obustavu procesa. Prvo su u srpnju sve u Haškom tribunalu optužili za "sustavnu pristranost" i zatražili izuzeće predsjedavajućeg vijeća koje sudi Mladiću, nizozemskog suca Alphonsa Orieja i člana vijeća Christopha Flueggea i obustavu procesa. Naveli su da su Orie i Fluegge već proglasili Mladića krivim presudama na prethodnim suđenjima i nepoštovanjem pretpostavke nevinosti optuženog na što su obvezni.

U isto vrijeme doveli su u pitanje i nepristranost trojice od pet članova Žalbenog vijeća jer su bili suci u procesima u kojima je Mladić implicitno osuđen. To su Talijan Fausto Pocar, Amerikanac Theodor Meron i francuski sudac Jean-Claude Antonetti. Nisu poštedjeli ni aktualnog predsjednika Tribunala Carmela Agiusa optuživši ga za pristranost. Ovaj sudac je ipak odbacio zahtjev za diskvalifikacijom Orieja i Flueggea, s obrazloženjem da Mladićeva obrana nije navela uvjerljive argumente ni dokaze o njihovoj pristranosti. Odbačen je i zahtjev za diskvalifikaciju trojice sudaca Žalbenog vijeća.

Radovan Karadzic Haager Tribunal 28.01.2014 (picture-alliance/AP Photo/ICTY)

Prvostupanjskom presudom ICTY-ja je politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić zbog genocida i ratnih zločina osuđen na 40 godina robije.

Prvostupanjska presuda tek za godinu dana

Potom je nadležno Raspravno vijeće odbacilo zahtjev obrane da se obustavi proces Mladiću ili da se suđenje, kako se kaže pravnim jezikom, proglasi ništavnim. Po zaključku vijeća, Mladićevi branitelji nisu pokazali gdje i kako su na suđenju povrijeđena prava optuženog na pravično suđenje. Odbačen je i njihov zahtjev da se preispita odluka o "preranom" okončanju dokaznog postupka obrane, jer je navodno nekoliko svjedoka ostalo neispitano. Mladićevoj obrani dozvoljeno je samo da podnese žalbu na neprihvaćanje njezinog zahtjeva da se preispita poštivanje pravičnosti suđenja i pretpostavke nedužnosti optuženog. Branitelji Lukić i Stojanović tvrde da su ta dva principa dovedena u pitanje time što su pravni savjetnici vijeća, koje je u ožujku ove godine prvostupanjski osudilo Radovana Karadžića na 40 godina zatvora angažirani i za suđenje Mladiću. Po njihovom mišljenju angažman tih savjetnika može utjecati na donošenje osuđujuće presude.

Pošto se za deset sljedećih dana iscrpi sve što tužitelji i obrana imaju reći pred Raspravnim vijećem, suci će se povući da u nizu sjednica i rasprava donesu definitivnu odluku. Najmanje godinu dana će analizirati sve što je rečeno u dokaznom postupku tužbe i obrane. Do samog izricanja presude bit će nepoznato čijim dokazima i argumentima će dati prevagu, onim tužitelja ili Mladićevih odvjetnika. Izricanje osuđujuće ili oslobađajuće presude zavisi od toga kako su tužba i obrana odradile svoj posao, u kojoj mjeri su jedna ili druga strana postigle da se izvan razumne sumnje prihvate njezini dokazi i argumenti i da odnesu prevagu. Presude – pokazala su to i neka završena suđenja i u Haškom tribunalu – zavise u velikoj mjeri od toga koliko su tužba ili obrana dobro, to jest profesionalno, temeljito i posvećeno, obavili svoj posao.

Preporuka uredništva