1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Završna sučeljavanja

Noćas u ponoć, započela je izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora. Završne ankete pokazuju kako je u prednosti SDP-ov kandidat Josipović.

Predsjednički kandidati Milan Bandić i Ivo Josipović

Predsjednički kandidati Milan Bandić i Ivo Josipović

Ivo Josipović i Milan Bandić, kandidati su za trećeg hrvatskog predsjednika. Završne ankete pokazuju kako je u prednosti SDP-ov kandidat Josipović. On, prema većini njih dobiva oko 55 posto, a nezavisni kandidat Milan Bandić oko 35 posto naklonosti birača. No, Bandić ističe kako će ishod, što ćemo ga okvirno znati u nedjelju, oko 22 sata, biti u njegovu korist.

U završnim sučeljavanjima Bandić je napao na Josipovića zbog ogromne imovine i zbog toga što je najavio kako će on zacrvenjeti Hrvatsku, dok Josipović uzvraća kako je želio kampanju u kojoj bi se govorilo o programima, kaljužu u koju je kampanju pretvorio Bandić. Na pitanje što neće raditi kao dosadašnji predsjednik Stipe Mesić, Milan Bandić odgovorio je kako on neće pričati viceve, neće tužiti građane, neće se svađati s Crkvom i neće mu smetati križevi. Josipović smatra kako je pogrešan pristup uspoređivati njega i predsjednika Mesića jer je on, kako je kazao, svoj čovjek i svoj stil. Ipak će se opreznije postaviti prema nekim pomilovanjima, nego što je to činio predsjednik Mesić.

Flash Galerie Präsidentschaftskandidat Milan Bandic

Milan Bandić predstavlja se kao stranački neovisna osoba

Što očekuje novog predsjednika?

Gospodarstvo u teškoj recesiji, 20 posto veća nezaposlenost nego u istom razdoblju prošle godine, najava daljnjih otpuštanja, pad standarda građana ...i, kao posljedica svih tih negativnih trendova građani Hrvatske, koji su među najdepresivnijima u Europi. A je li Hrvatska tako podijeljena zemlja, kako bi se dalo zaključiti iz predizborne kampanje dvojice kandidata u drugom izbornom ciklusu?

Iako bismo mogli reći kako je glavna podjela u zemlji na one koji imaju posao i redovitu plaću i onih koji se bore da održe i golu egzistenciju, proteklih su dana analitičari tvrdili kako se na ovim izborima odlučuje između dvije Hrvatske. Ali, tvrdi profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, riječ je o dubokoj društvenoj i političkoj podjeli, koja više ne odgovara tradicionalnoj ideološkoj podjeli Hrvatske na ljevicu i desnicu, agnostičke liberale i katoličke konzervativce, 'partizane' i 'ustaše'. Podjela je to koja odražava i dramatičnu krizu vjerodostojnosti HDZ-a, napose dosadašnje nespremnosti na borbu protiv korupcije i kriminala.

Präsidentschaftswahl Kroatien

Ivo Josipovic, kandidat socijaldemokratske stranke

Tko glasa za koga?

Izborni rezultati prvog kruga pokazuju kako je za Josipovića ponajviše glasovalo obrazovano, urbano i građansko biračko tijelo, dok su Bandićevi birači nadasve tranzicijski gubitnici, klijenti državnih potpora ili darova što ih je Bandić dijelio šakom i kapom kao zagrebački gradonačelnik. Bandić se predstavlja kao stranački neovisan čovjek, blizak običnim ljudima, nasuprot stranački dirigiranom, blijedom partijskom aparatčiku Josipoviću. On pak uzvraća kako su predstojeći izbori sraz svjetla i tame, pravednosti i kaljuže u kojoj je on zagovornik svjetla, demokracije i Europe.

Male ovlasti

Tko god postao trećim hrvatskim predsjednikom određivat će društvenu klimu u zemlji, ali ne puno više od toga. Jer, ulaskom u NATO Hrvatska je definirala svoju vojno-sigurnosnu politiku, što je inače u nadležnosti Predsjednika Republike. Skorim članstvom u Europskoj uniji definirat će se mnoge, pa i vanjska politika, a time će dodatno biti smanjen djelokrug rada trećeg hrvatskog predsjednika. Zbog toga ne čude razmišljanja kako i Hrvatska treba razmisliti o tome da ubuduće predsjednika države bira u parlamentu, kako je to određeno u razvijenim demokracijama.

Autor: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva