1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zatvori za izbjeglice - ponovno u planu?

Europski i njemački suci su se pobrinuli oko toga da se izbjeglice ne smiještaju u zatvore, kao što je to bio slučaj u Njemačkoj. Sada međutim, njemačka Vlada traži nove načine kako bi zaobišla te odredbe.

Prošle nedjelje je dušebrižnik Ludger Hildebrandt ponovno posjetio berlinsko naselje Köpenick, točnije, ulicu Grinauer broj 40 - to je njegov uobičajeni zadatak. Naime, na ovoj adresi se nalazi berlinski pritvor za izbjeglice koje moraju prisilno napustiti Njemačku. S očajnim 21-godišnjim Eritrejcem, Hildebrandt više nije mogao razgovarati - taj mladić je već vraćen u Italiju, iako ima sestru koja živi u Njemačkoj i koja ga može primiti u svoj stan. Ali, spajanje obitelji kao razlog ostanka, prema europskom zakonu, vrijedi samo za oca, majku i maloljetnu djecu. Stariji Albanac, koji je kao razlog za napuštanje domovine naveo prijetnje smrću, još je u ovom pritvoru. Podnio je sudu tužbu zbog odluke njemačkih vlasti da ga vrate u Albaniju i Hilebrandt smatra da bi ona mogla biti riješena u njegovu korist.

Jezuitska služba za pomoć izbjeglicama može se pohvaliti dobrim rezultatima kada je riječ o pokušajima da se njeni štićenici izvuku iz zatvorskih ćelija. Zaklada jezuita za pravnu pomoć izbjeglicama u Berlinu i Brandenburgu je ove godine preuzela brigu o 70 "zatvorenika" i uz njihovu pomoć je njih 55 pušteno na slobodu.

Kraj "neljudske prakse"

Zatvor u Köpenicku je jedan od posljednjih u Njemačkoj u kojem izbjeglice moraju čekati na progon iz zemlje uz policijsku pratnju. Od ljeta ove godine, prema odluci Europskog suda pravde i njemačkog Saveznog suda pravde, zabranjeno je smještanje izbjeglica u zatvore. U Njemačkoj je bilo uobičajeno da se izbjeglice odmah po ulasku u zemlju smještaju u zatvore. Jer, prema tzv. Dublinskoj proceduri, izbjeglice moraju podnijeti zahtijev za azil u prvoj zemlji EU-a na čije su tlo stupili. Ali, mnogi nastavljaju put u Njemačku, čije vlasti strahuju da bi u toj državi mogli ostati neprijavljeni ako ne budu odmah smješteni iza rešetaka. "To je nerazumna i neljudska praksa", kaže otac Hilebrandt. I suci su to tako vidjeli.

Prema procjeni Jezuitske službe za pomoć izbjeglicama, u Njemačkoj postoji još 50 do 60 izbjeglica koje se nalaze u zatvorima i to na pet lokacija. Prije godinu dana, bilo ih je deset puta više - na 20 lokacija. Mnogi takvi zatvori su zatvoreni, kao što je to, na primjer, nedavno bio slučaj sa zatvorom Rendsburg u pokrajini Schleswig-Holstein.

Uhićenje dvojce ilegalaca na jednom njemačkom željezničkom kolodvoru

Uhićenje dvojce "ilegalaca" na jednom njemačkom željezničkom kolodvoru

Hotel bi bio jeftiniji

U berlinskom Köpenicku, trenutno se u jednom ogromnom kompleksu zgrada nalazi oko 30 zatvorenika koje nadgleda 50 policajaca. U takvim okolnostima, svako mjesto u zatvoru košta oko 55.000 eura godišnje. Hotel bi bio jeftiniji, smatra Hilebrandt. Neke njemačke savezne države još uvijek šalju svoje izbjeglice u Köpenick.

U pitanju su ljudi koji nisu napustili Njemačku iako im je više puta upućen zahtijev da to učine, a ima i onih koji su izbačeni iz ove zemlje, pa su se ilegalnim putem vratili. Hilebrandt spominje slučaj jednog Srbina o kojem se brinuo. Taj čovjek je četiri puta izbacivan iz Njemačke - "ali vratit će se on i peti put". On ima suprugu i troje djece, ali u Srbiji u njegovoj kući nema struje, vode ni grijanja: "čak su i drugi zatvorenici rekli da za njega treba sakupiti novac kako bi bar u zimskim mjesecima mogao platiti grijanje", kaže jezuit.

Srbija važi kao sigurna zemlja i šanse njezinih građana da dobiju azil u Njemačkoj su ravne nuli. Ali, ima i Sirijaca koji su u Njemačkoj dospjeli u izbjegličke zatvore. Ti ljudi su prije toga bili u Bugarskoj i prenose da je tamo smještaj katastrofalan. "Kada dođu ovamo, kažu da bi, ako već moraju napustiti Njemačku, radije otišli ravno u Siriju nego u Bugarsku". Zato su njemački sudovi zabranili vraćanje izbjeglica u Bugarsku, kao što su prije toga već učinili i sa Grčkom. I uvjeti smještaja izbjeglica u Italiji su za neke suce razlog da im se ipak dozvoli ostanak u Njemačkoj.

Smještaj u njemačkim izbjegličkim kampovima još uvijek je bolji nego u drugim zemljama

Smještaj u njemačkim izbjegličkim kampovima još uvijek je bolji nego u drugim zemljama

Vlada već priprema novi zakon

Jezuitska služba za pomoć izbjeglicama i njemačka vlada iznose veoma različite procjene broja izbjeglica koje Njemačka može primiti. Širom svijeta, u izbjeglištvu se nalazi 51 milijun ljudi, kaže direktor Katoličke organizacije za pomoć, Frido Pfliger. Prema njegovim riječima, u Njemačkoj je ove godine azil zatražilo 140.000 ljudi. "To ne može preopteretiti bogatu zemlju kao što je Njemačka", smatra Pfliger, i dodaje da su među izbjeglicama mnogi mladi ljudi i da bi "trebalo koristiti njihove talente".

Njemačka vlada to vidi drukčije. U Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova se trenutno radi na izmjenama više zakona o politici prema azilantima, među kojima i na novom zakonu o boravku u Njemačkoj. Vlada pokušava definirati kada se javlja "povećana opasnost od bijega" i da u tim slučajevima ovlasti policiju da potražitelje azila smjesti u pritvor. Zakon je već mjesecima na razmatranju i njegov tekst bi trebao biti završen u prosincu. Već se saznalo da su kriterijumi utvrđivanja "opasnosti od bijega" već toliko široki da će se zatvori ponovo početi puniti. "A onda će se dogoditi upravo ono što smo već imali", sluti Ludger Hillebrandt, "Sirijci koji se ne mogu vratiti u Bugarsku ponovno će sjediti ovdje u zatvorima... to je apsurd, potpuni apsurd."