1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zastave spoticanja

Hrvatske zastave postavljene povodom 25-godišnjice utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne u Mostaru, izazvale su brojne oštre reakcije nevladinog sektora.

Spriječiti sve učestalije društvene pojave i javnu promociju ratnih zločinaca i ideja i praksi koje su, sa sličnim snagama iz drugih etnija, izravno odgovorne za bratoubilački rat i 100 000 mrtvih ljudi. Ovo od nadležnih institucija u BiH zahtjeva 14 nevladinih udruga iz Bosne i Hercegovine, a nekoliko i iz Hrvatske, zbog postavljanja zastava s hrvatskim obilježjima u Mostaru na dan kada je prije 25 godina osnovana Herceg Bosna. To su nazvali „filofašističkom pojavom".

Reagiranje potpisuju udruge „Jer me se tiče", Feministički antimilitaristički kolektiv, Centar za mlade „KVART", The Civil Rights Defenders, Udruženje žena „SEKA", Udruženje građana Oštra Nula, Centar za kritičko mišljenje, Udruženje građana Zašto Ne, Omladinski pokret REVOLT, Mladi_e antifašisti-kinje SABNOR TK, Forum mladih Stolac, Centar za žene žrtve rata – ROSA (Hrvatska) kao i Udruženje antifašista i boraca NOR-a Mostar i udruženje Domine Split (Hrvatska)...

Zastavama se kupuje naklonost i osigurava vlast

Kritike pristižu i od političkih čimbenika, a ove stavove su potpisima podržali i brojni istaknuti djelatnici iz kulturnog, znanstvenog i javnog života. Oni, kako su naveli, osuđuju sve češće nacionalističke pojave u društvu. Tako su svoje potpise na ove stavove stavili, između ostalih, Boris Dežulović, Oliver Frljić, Enver Kazaz, Esad Bajtal, Roko Markovina, fra Drago Bojić, Slavo Kukić... "Već godinama znamo da su ove vrste kreiranja napetosti i nesigurnosti jedino u službi ratnoprofiterskih i postratnoprofiterskih elita, koje preko konstruiranja etničkih narativa pokušavaju sebi osigurati nesmetano uživanje opljačkanih naših društvenih dobara. Nadamo se da ćemo se, uz globalno buđenje, i mi probuditi i početi odbijati biti dio nacionalističkog terora", ističu potpisnici reagiranja. Na kraju poručuju da neće "mirno gledati fašizaciju društva i promociju mržnje, nacionalizma i netrpeljivosti".

"Vladajuće stranke koriste ratne retorike kojima manipuliraju preko svojih medija. Na ovaj i sličan način stvara se pogrešna slika, fokus se iznova vraća na već zaključene stvari. BiH je cjelovita i mi smo svi stanovnici jedne države. Koristeći se ‚zastavama‘ kupuje se naklonost i osigurava se vlast. Sve tri razine imaju jasno postavljen dogovor i svaki od tri politička vrha međusobno 'potpaljuju' svoje mase ljudi", smatra Armin Čerkez iz nevladine udruge 'Youth Power'.

Ovaj aktivist, u ovom kontekstu se osvrće na netom završenu kampanju Clinton-Trump gdje su se, kaže, na najsuroviji način prikupljali glasovi. "Takve kampanje imamo u BiH svakodnevno. Mislim da sredstva za slične kampanje trebaju usmjeriti na izgradnju poduzeća, socijalna poduzetništva i slične oblike zapošljavanja ljudi i tako prikupljati glasove i stabilizirati zemlju", kaže Čerkez za DW.

Prijavila zastave Herceg-Bosne

Dodatno ulje na vatru dolio je incident koji je s mostarskom policijom doživjela Štefica Galić glavna urednica internetskog portala Tačno.net, koja je godinama jedna od najoštrijih kritičarki Herceg-Bosne i tadašnje hrvatske politike.

"U Ministarstvu unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, 17. studenog verbalno sam napadnuta od policajca koji me psovao i prijetio nazvavši me 'kučkom'. Da bi nakon toga odbili zaprimiti moju kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe za neovlašteno postavljanje zastava nelegalne tvorevine HR Herceg-Bosne, bez odobrenja nadležnih gradskih institucija/službi", priča o incidentu Galić za DW.

Kaže da joj je policajac rekao da postavljanje zastava za njih nije kazneno djelo, rekavši kako su posrijedi zastave hrvatskog naroda u BiH, a ne Herceg-Bosne.

"Nije htio zaprimiti ni prijavu za vrijeđanje od strane njegovog kolege. Izašla sam iz MUP-a u strahu da me netko od njih ne napadne. U petak sam podnijela prijavu Uredu za pritužbe građana u upravi MUP-a HNŽ i Unutarnjoj kontroli kao i kaznenu prijavu Županijskom tužiteljstvu HNŽ-a", kaže Galić navodeći kako su joj nakon toga putem društvenih mreža upućene brojne prijetnje.

Bez obzira na sve, ona zaključuje: "Neće me zastrašiti da kao građanka ovog grada i naše zemlje BiH osudim svaku pojavu fašizacije koja prijeti ponovnim sukobima. Nažalost, hercegbosanska ideologija ima mnoge, mlade i stare agresivne sljedbenike. Nismo ništa naučili. Uzalud je plakati".

Glasnogovornik MUP-a HNŽ, Ljudevit Marić za DW je izjavio: "Mi za taj slučaj u policiji ne znamo jer nije evidentiran u sažetku dnevnog događanja, a ne postoji ni prijava o incidentu. Gospođa svakako, ako je doživjela incident, treba isti prijaviti unutarnjoj kontroli i odjelu za profesionalne standarde".

"Zavadi pa vladaj"

Bosnien-Herzegowina Mostar Kroatische Flagge (DW/V. Soldo)

Sporne zastave na ulicama Mostara

Akademik Slavo Kukić komentira da je priča o Herceg-Bosni, samo jedan od bosanskohercegovačkih specifičnosti s kojima su osuđeni živjeti građani ove zemlje.

"Od Herceg-Bosne i 90-ih nismo se odmaknuli niti jednog dana, kao i od slavljenja 9. siječnja, kao i izgradnje arapskih naselja na Ilidži. Kada je u pitanju Herceg-Bosna i Hrvati, izvjesno je da su oni prepolovljeni, a svako inzistiranje na njoj korak je bliže njihovom nestanku", zaključuje Kukić.

Kako se čini, zastave su u tome vrlo značajan element: ovo je, nakon incidenta s bošnjačkim zastavama tijekom mise u starom kraljevskom gradu Bobovcu, zbog čega su prosvjedovali Hrvati, kao i njihovih čestih postavljanja na UNESCO-ov spomenik u Mostaru, Stari most, uvriježen način za izazivanje novih međunacionalnih tenzija.

"Ovim politikama samo dovodimo do destabilizacije i destrukcije gdje se može primijeniti izreka 'zavadi pa vladaj'", zaključuje na kraju i Armin Čerkez iz nevladine udruge 'Youth Power'.