1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zar im nije dovoljno?

Nakon kratkog predaha, vrijednost dionica je opet počela padati na svjetskim burzama. I ovoga puta je lavina krenula iz Amerike - kada je objavljeno kako se teško već sada može očekivati gospodarski oporavak.

Žena pred tabelom indeksa burze u Frankfurtu

Hoće ili neće, hoće ili neće krenuti prema gore?

Već i sa pomoći od 700.000.000.000 dolara kojima Washington namjerava ugasiti požar na financijskom tržištu ima i jedan problem: negdje ih treba uzeti. Odgovor je lagan: iz državne blagajne. Na žalost, ona se još krajem prošle fiskalne godine u američkoj Vladi krajem rujna 2007. jedva oporavila do minusa od 161,5 milijardi dolara. Tim i ostalim nevoljama na tržištu budžet Sjedinjenih Američkih Država tako piše nove rekorde: krajem ovog rujna je deficit iznosio čitavih 454,4 milijarde, najviši nakon 2003. godine.

Trinaest znamenaka nije dovoljno za dug

Naravno, ovdje je samo riječ o deficitu, dakle koliko Washington svake godine više potroši nego što ima. Ukupan dug SAD je također probio sve rekorde. Pojavio se i tehnički problem kada

Schuldenuhr der Steuerzahler in Berlin

Ovo je doduše stara fotografija, ali za tablicu njemačkog državnog duga je 13 znamenaka još dovoljno.

je na elektronskom brojaču javnog duga koji visi u New Yorku zatrebala još jedna znamenka. 13 ih nije bilo dovoljno: dug je premašio 10.000.000.000.000 dolara, dakle deset bilijuna. To je već 69% američkog bruto-proizvoda i posljednji puta je bio tako visok nedugo nakon II. svjetskog rata, 1955. u doba predsjednika Eisenhowera. Ali to je i veliko političko pitanje u SAD jer, gotovo bez iznimaka, za vrijeme Demokrata državni dug pada, a za vrijeme Republikanaca raste.

Tu je i "normalna" kriza

Ali burze je ohladila i druga loša vijest: potrošnja u USA je opet pala i samo u rujnu se smanjila za 1,2%. Američki građani se očito više ne usuđuju trošiti novac i promet u maloprodaji je pao na 375,5 milijardi dolara što je najmanje u posljednje tri godine. Dodatni problem su i potrošački krediti: banke i dalje mnogo teže daju novac nego ranije. Sve u svemu znači da će i čitav gospodarski rast biti manji nego što je planirano. A ako će rast biti manji, i dionice nisu atraktivne, što znači - prodati. Jedina utjeha u tome jest da je ovog četvrtka i vrijednost nafte opet pala: barel referentne, teksaške nafte WTI je pala na 71,21 dolara.

Koriste gužvu

I dok je i njemačka vlada ovog četvrtka objavila kako planira rast ove godine od samo 0,2%, dobar dio problema jest svakako i - psihologija. Malo tko od investitora se usuđuje plivati protiv struje, iako ima i takvih. Sa burzi se čuje kako je nastupilo zlatno doba državnih fondova, prije svega arapskih i zemalja Dalekog istoka poput Kuvajta ili Singapura. Kako je objavio Centar za Europsko ekonomsko istraživanje, samo u prvoj polovici ove godine su takvi fondovi u Europi i SAD kupili dionica u vrijednosti od 21,6 milijarde eura.

Oprezno s usporedbama

U ovim danima pada vrijednosti dionica često se čuju usporedbe sa "crnim četvrtkom" 1929., možda treba ipak podsjetiti kako je ovo, što barem za sada proživljavamo, nešto posve drugo.

Stara fotografija gomile koja stoji pred zatvorenom bankom

Naizgled je slično, ali razlika sa krizom koncem dvadesetih je golema.

Tada se bruto-nacionalni proizvod SAD u samo tri godine smanjio za više od trećine, sa 103,1 milijarde 1929. na 58 milijardi 1932. Tada je u Americi propalo više od 5000 banaka, a stopa nezaposlenih Amerikanaca je iznosila gotovo nezamislivih 30,8%. Dobar dio razloga leži što su onda sve nacije pokušavale same riješiti problem - danas je svima jasno kako se na ovaj globalan izazov mora naći globalan odgovor. (aš)

Preporuka uredništva

WWW-linkovi