1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Zapravo Europa ne štiti svoje građane"

"Europa protiv Facebooka" je nevladina organizacija koja nadležna europska tijela za zaštitu privatnosti upravo zasipa tužbama protiv internetskih tvrtki. Razgovarali smo s osnivačen te organizacije, Maxom Schremsom.

A smartphone user shows the Facebook application on his phone in the central Bosnian town of Zenica, in this photo illustration, May 2, 2013. Facebook Inc's mobile advertising revenue growth gained momentum in the first three months of the year as the social network sold more ads to users on smartphones and tablets, partially offsetting higher spending which weighed on profits. REUTERS/Dado Ruvic (BOSNIA AND HERZEGOVINA - Tags: SOCIETY SCIENCE TECHNOLOGY BUSINESS)

Facebook

Student prava iz Beča Max Schrems 2011. godine je osnovao nevladinu organizaciju "Facebook protiv Europe". Skupina prati rad čitavog niza platformi i socijalnih mreža poput Facebooka, Applea, Microsofta, Skypea i Yahoo-a i utvrđuje, gdje one krše ovdašnje propise koji jamče privatnost građana. Svaki utvrđeni prijestup prijavljuju nadležnim institucijama za zaštitu privatnosti građana u Njemačkoj, Irskoj i Luksemburgu - zato jer su u tim europskim zemljama smještena europske podružnice američkih internetskih tvrtki koje, kako se sumnja, surađuju i sa Američkom nacionalnom agencijom za sigurnost.

DW:Već dvije godine vodite organizaciju "Europa protiv Facebooka". Za što ste do sada optužili Facebook?

Student Max Schrems iz Beča koji je osnovao inicijativu Europa protiv Facebooka.

Max Schrems

Max Schrems: Zbog različitih oblika kršenja Europskih zakona o privatnosti do sada smo podnijeli ukupno 22 prijava protiv Facebooka. Najveći problem je da većina američkih kompanija niti ne zna da krše zakone o privatnosti u Europi.

Izvještavalo se kako su Facebook i druge društvene mreže, kao i kompanije poput Apple-a, prosljeđivale informacije Američkoj nacionalnoj agenciji za sigurnost kao dio PRISM programa nadziranja.

Tu je potrebno razlikovati dvije stvari. Moguće je zatražiti informacije o određenoj osobi, u Europskoj uniji, kao i u SAD-u, to je pravno sasvim u redu. Velik je problem masovno prosljeđivanje podataka koji pripadaju velikom broju ljudi. Tu smo napisali prijavu protiv pet različitih kompanija koje prosljeđuju podatke iz Europe. To su europske podružnice tvrtki kao što je Facebook, koje predaju podatke američkoj centrali a ona ih onda predaju NSA-u (National Security Agency).

Po europskim zakonima, europskim podružnicama nije dozvoljeno prosljeđivanje podataka stranim državama, osim ako se ne može zajamčiti da će ti podaci ostati tajni. Prema svemu što smo do sada čuli, baš to oni ne mogu zajamčiti. Glavni cilj ovih tužbi jest da europske službe provjere de li je to zakonito ili ne.

Podaci o vama koje nikad niste niti pisali

Sve je jasnije kako mnoge tvrtke sakupljaju sve moguće podatke o nama čim se spojimo na internet. Je li vas to motiviralo da pokrenete organizaciju "Europa protiv Facebooka"?

Najvećim sam problemom smatrao to što se mnoge američke kompanije potpuno oglušuju i na najtemeljnija prava u Europskoj uniji. Ali nije dovoljno optuživati američke tvrtke, kriva je i Europska unija koja ne čini ništa kako bi se zakoni primjenjivali. Gotovo da uopće nema kazni. U Austriji je najveća kazna 20 tisuća eura.

Europska komisija je sada predložila da se to promijeni, no američke tvrtke i njihova vlada uvelike lobiraju kako bi spriječili ozbiljnije zakone za zaštitu podataka u Europi.

Bilo je posebno zastrašujuće kada sam od Facebooka dobio 1.200 stranica o sebi. Tamo je bilo mnoštvo informacija koje uopće nisam ja osobno unio u kompjuter. Ljudi misle da, ako sami ne postave na internetu neke podatke, onda oni neće postojati. No, mnoge tvrtke sakupljaju podatke o nekome preko njegovih prijatelja ili pokušavaju sakupiti podatke o općenitom korištenju interneta neke osobe i na taj način nastaju informacije koje nikada nigdje nisu bili upisane. Mapa koju sam dobio od Facebooka o sebi sadržavala je 300 stranica obrisanih poruka. To su stvari koje oni više uopće ne bi trebali imati.

Lobisti tvrde kako se može nadzirati i vidjeti, koji podaci će se o nekome naći na internetu. Ali stvarnost je drugačija. Zaista je zastrašujuće znati da NSA može doći do podataka koje uopće niste objavili.

Korisnik Facebooka

Zapravo, postoji mnoštvo propisa u Europskoj uniji koji bi veoma dobro mogli zaštiti građane od zlouporabe. Ali - oni se jednostavno ne primjenjuju.

Nije kriv internet niti smo krivi mi

Koristite li i dalje Facebook?

Koristim. Stvar je u tome da mi ne činimo ništa pogrešno. Kompanije su one koje krše pravila i zloupotrebljavaju svoj položaj - osobito Facebook koji gotovo da ima monopol u društvenim mrežama. Mislim da u demokratskom društvu rješenje ne može biti prekid komunikacije, šifriranje naših poruka i zatvaranje u same sebe. Trebali bismo moći koristiti ove odlične tehnologije bez da se stalno moramo brinuti. To bi trebao biti naš cilj.

Koji bi bio vaš savjet korisnicima Facebooka? Kako mogu bolje zaštititi svoju privatnost?

Nema mnogo toga što možete napraviti, osim toga da ne objavljujete gluposti. Ono čime se malo bolje može zaštititi je isključiti sve aplikacije koje nudi Facebook za "bolju" komunikaciju s prijateljima. To je najveća rupa u sistemu: bilo tko od vaših prijatelja može preko tih aplikacija dobiti pristup vašim podacima. To možete spriječiti jedino ako potpuno isključite tu mogućnost i za to postoji opcija na Facebooku.

Osim toga, na nadležnim tijelima jest da ustraju u tome da Facebook promjeni svoj sustav tako da bude u skladu s europskim zakonima o privatnosti. Pojedinac tu ne može ništa napraviti. Nemoguće je znati što rade serveri smješteni negdje u SAD, a još manje može tamo pogledati i sam otkriti.

Pretpostavimo kako su ti postupci protuzakoniti i podaci masovno odlaze u SAD. Tko je kriv? Jesu li to američke službe sigurnosti koje prekoračuju svoje ovlasti, ili internetske kompanije i socijalne mreže koje dragovoljno surađuju s njima?

Oboje, ali kriva je i Europska unija koja samo promatra i napiše tek nekoliko pisama; to je čitava njihova reakcija. To je najveći problem koji imamo ovdje u Europi: imamo temeljna prava na papiru, ali malo činimo kako bismo ih primijenili. Da sam ja na položaju velike kompanije od koje američka vlada nešto zahtijeva, a da pritom znam da Europa neće reagirati, znam što bih učinio.

Građanima se jamče temeljna i ustavna prava no ona zapravo ne funkcioniraju u stvarnosti. Za to smo prije svega krivi mi u Europskoj Uniji. To je na koncu i pitanje demokracije. Postoje li zakoni da bi se oni i provodili, ili postoje samo na papiru?

Preporuka uredništva