1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Zapadni Balkan je čudan umjetni pojam"

6. lipnja 2018

Od početka srpnja Austrija preuzima predsjedanje Vijećem EU. Do kraja godine bi u središtu pažnje trebalo biti približavanje Zapadnog Balkana Uniji. Nekoliko pitanja austrijskoj ministrici vanjskih poslova Karin Kneissl.

https://p.dw.com/p/2yyDw
Flaggen Westbalkan-Konferenz in Berlin 2014
Zapadni Balkan: Euforija u vezi sa mogućim skorim pristupom EU je osjetno splasnulaFoto: Getty Images/AFP/T. Schwarz

DW: Gospođo ministrice, koji su Vaši ciljevi za trajanje predsjedavanja Vijećam Europske Unije?

Karin Kneissl: Iz vanjskopolitičke perspektive tu se prije svega radi o procesu približavanja zemalja jugoistočne Europe Europskoj Uniji. Ta regija nam je vrlo važna, ali je posljednjih dvadeset godina bila vrlo zanemarena. Osobno izbjegavam pojam "Zapadni Balkan", jer je to čudan umjetno pojam i za mene su gradovi poput Sarajeva ili Beograda u svakom slučaju europski gradovi.

Vi kažete "približavanje". Nakon samita u Sofiji je došlo do prilično velikog razočaranja u šest država (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Kosovo i Crna Gora) koje se nalaze na različitim stupnjevima povezanosti sa EU, od onih koje imaju status kandidata do onih koje ga još uvijek nemaju. Što ćete Vi konkretno pokušati postići? Što Vi možete ponuditi?

Mi samo možemo iskoristiti postojeću dinamiku. Same države moraju sprovesti u djelo čitav niz reformi. U Bosni i Hercegovini se s obzirom na izbore 7. listopada prije svega radi o reformi izbornog zakona. Mi tu ne možemo ništa nuditi, već možemo samo podsjetiti države da moraju nastaviti sa svojim reformama. U razgovorima s kolegama u glavnim gradovima koji su zemljopisno i povijesno malo udaljeniji od ove regije, mi ćemo naglašavati koliko je ona za EU važna.

Österreich Karin Kneissl wird Außenministerin
Karin Kneissl: EU se treba koncentrirati samo na velike temeFoto: picture-alliance/dap/S. Jenis

To znači da se Vi zalažete za nastavak procesa prihvaćanja u članstvo i integracije tih šest zemalja?

Mi se zalažemo smo za to, da oni, koji se danas nalaze u poziciji donositi odluke, sprovedu reforme u djelo, kako bi se omogućio proces približavanja Europskoj Uniji. To se radi o vrlo različitim državama sa vrlo različitim demografskim i administrativnom pretpostavkama. Ne mogu se sve te zemlje staviti u istu košaru, već bi one trebale u okviru jednog pozitivnog međusobnog natjecanja raditi na provedbi reformi svaka za sebe.

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je nakon izbora u Austriji rekao: mi ne želimo neki Višegrad plus Austrija. Što Vi na to kažete?

Ja to upozorenje ili tu kritiku ne mogu prihvatiti. Mi unutar EU imamo različito grupirane države, od Austerlitza (Češka, Slovačka, Austrija) preko Višegrada (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) i još druge. Tu nikako ne bi trebalo smetnuti s uma: mi smo si doduše zemljopisno i povijesno bliski, ali tu postoje i razlike. Tako su primjerice četiri višegradske zemlje sve članice NATO-Saveza, a Austrija to nije. To nas temeljno razlikuje pri donošenju brojnih vanjskopolitičkih odluka.

Usprkos tome postoji nada da bi Austrija djelomice mogla utjecati na te zemlje. Gospodin Asselborn je govoreći o Poljskoj rekao: tamo ne postoji funkcionirajući pravni sustav. A o Mađarskoj je rekao da tamo ne postoji sloboda medija. Kako Austrija tu može utjecati u okviru predsjedavanja Vijećem EU?

U vezi s Poljskom u toku je postupak u okviru članka 7. Ugovora o EU (provjera, da li neka država članica krši temeljna načela Europske Unije) i mi se svakako nećemo miješati u neki postupak koji još traje. Naravno da ja kao ministrica vodim različite razgovore, ali u postupak koji je u toku mi nećemo intervenirati.

Kakvu Europu Vi želite? Mi moramo imati neke scenarije za izlazak iz krize.

Upravo te scenarije je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker razvio prije godine i pol dana. Austrijska vlada je u prosincu prošle godine predstavila program, u kom je sasvim jasno da se radi o četvrtom scenariju. To znači da je ključno da u smislu načela o supsidijarnosti EU koncentrira na velike teme gdje mi trebamo zajednička rješenja. Tu se primjerice radi o zaštiti vanjskih granica EU, o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ili o problemima promjene klime. A tamo gdje pojedine države ili regije same mogu naći bolja rješenja, zato jer su bliže građanima, tamo mi trebamo manje Europske Unije.

Razgovor je vodila Adelheid Feilcke

Karin Kneissl je austrijska izvanstranačka političarka. Od 18. prosinca 2017 je na čelu Saveznog ministarstva za Europu, integracije i vanjsku politiku Republike Austrije.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.