1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zapadni Balkan i dalje bez viza

Bezvizni režim za građane Zapadnog Balkana u ovom trenutku nije ugrožen, ali usvajanje prijedloga o suspenziji bezviznog režima i dalje se nalazi u europskoj proceduri. Veliki broj potražitelja azila je i dalje problem.

default

Antrag für Schengen-Visum

U odboru Evropskog parlamenta (EP) koji se bavi pitanjima slobode građana, prava i unutarnjim pitanjima EU-a, poslije više od godinu dana pregovora glasalo se o prijedlogu Europske komisije za uvođenje mehanizma suspenzije bezviznog režima. „U pitanju su osjetljivi pregovori koji se tiču prava ljudi na slobodno kretanje“, poručuju iz Europskog parlamenta i pozivaju na vraćanje pregovora na sam početak: „To u principu znači da zasad nećemo imati mehanizam za privremenu suspenziju viza. Barem ne tako brzo. Ali pregovori se nastavljaju i ovaj tekst će sigurno u jednom trenutku biti usvojen“, kaže za Deutsche Welle izvjestiteljica za viznu liberalizaciju Tanja Fajon.

Bezvizni režim nije ugrožen, ali..

Tanja Fajon

Tanja Fajon

Iako EU bar još neko vrijeme neće biti u mogućnosti privremeno suspendirati bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana, iz Europskog parlamenta upozoravaju na negativne i alarmantne brojke koje se tiču onih koji iz dolaze iz regije Zapadnog Balkana i u zemljama Šengenskog sporazuma traže politički azil. Iz Inicijative za europsku stabilnost (ESI) naglašavaju da je upravo prethodna godina bila najlošija od uvođenja bezviznog režima po broju pristiglih zahtjeva za azil. „U odnosu na 2010, kada je taj broj iznosio 25.000, prošle godine ona se popela na 43.000“, kaže za DW Alexandra Stiegelmeier iz ESI-ja.

„Zemlje kao što su Njemačka, Švedska, Nizozemska i Belgija i dalje su pod najvećim teretom priljeva azilanata s Balkana i zato te zemlje i traže što brže usvajanje mehanizma za suspenziju bezviznog režima“, objašnjava Tanja Fajon i dodaje:

„U svakom slučaju taj mehanizam će se usvojiti. Ali danas ili sutra bezvizni režim nije u opasnosti. To ne znači da neće biti za nekoliko mjeseci. Zbog toga bi trebalo raditi na sprječavanju da bilo koja zemlja dođe u situaciju da opet mora uvesti vize za građane ovih zemalja.“

I dalje najviše zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije

Čekajući najnovije podatke Frontexa, (Europske agencije za koordinaciju zaštite vanjskih granica) brojke iz prethodne godine pokazuju da i dalje najveći broj zahtjeva za azil dolazi iz Srbije i Makedonije:

„U pitanju su najčešće pripadnici manjina. Isto je alarmantan broj i za BiH. Ali ipak su ti brojevi u opadanju“, kaže Fajon. Ona naglašava da je neophodno da zemlje članice Šengena, poput Njemačke ili Švedske, koje imaju fleksibilne sustave za azil, koji omogućavaju tzv. lažnim azilantima da i po pola godine provedu u proceduri ispitivanja zahtjeva, pri čemu im je osiguran smještaj, zdravstvena zaštita, obrazovanje, pa čak i novčana nadoknada, i same poduzmu nešto po tom pitanju: „Naša je preporuka da zemlje članice EU koje imaju dugotrajne procedure za azil skrate te postupke za građane Zapadnog Balkana kako bi se smanjila i kršenja prava slobode kretanja“, zaključuje Fajon u razgovoru za DW.

Ona podsjeća da je vizna liberalizacija bila opipljiv korak naprijed na putu ka eurointegraciji Zapadnog Balkana, kao i da bi suspenzija bezviznog režima bila bi težak udarac za pet zemalja regije, ali i za slobodu kretanja.