1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zapad više ne želi plaćati za istok

Nakon ujedinjenja Njemačke zapad zemlje se obvezao da će financijski pomagati pokrajine na području bivšeg DDR-a. U međuvremenu i općine na zapadu imaju sve manje novca, pa za plaćanje pomoći moraju dizati kredite.

Bazen

Bazeni na zapadu postaju prava rijetkost

Caroline i Fabian stoje ispred ulaza novog bazena u Waltropu i s čežnjom gledaju prema unutra. No, vrata će i danas za njih ostati zatvorena. Pristup bazenu imaju samo članovi plivačkih klubova, što ovo dvoje djece nisu. Bazen kojeg su nekoć redovito posjećivali, gradski Lutherbad, zatvoren je još prije nekoliko godina. To je ujedno bio i posljednji bazen koji je moglo koristiti svih 30.000 stanovnika ovog gradića u središtu Rurske oblasti na zapadu Njemačke. „Prije smo imali Lutherbad i ovdje smo naučili plivati. Šteta da toga sada više nema, no nadam se da će se i to jednog dana opet promijeniti“, kaže 11-godišnji Fabian.

No, ovako kao on su optimistični tek rijetki u Waltropu. Blagajna njihove općine već je duže vrijeme prazna, odnosno, bilježi čak i manjak od 164 milijuna eura. To je dvostruko više nego cjelokupni iznos njihovog godišnjeg proračuna. Još 2008. godine je pokrajinska vlada poslala u Waltrop jednog financijskog stručnjaka koji je zajedno s gradonačelnicom Anne Heck-Guthe trebao izraditi plan sanacije. „Namjera nam je bila izraditi takav plan i program da barem ne zapadamo u nove dugove. Stoga smo, između ostalog, morali zatvoriti bazene i sportske dvorane i ponuditi ih na prodaju“, kaže gradonačelnica Waltropa.

Zapad podiže kredite

Oronule kuće, sve više siromaštva

Oronule kuće, sve više siromaštva

Ovaj grad u Rurskoj oblasti nije jedini kojeg muče ovako veliki financijski problemi. Nakon zatvaranja rudnika i velikih tvornica metala koji su ovom području desetljećima donosili primanja, sada je ovdje situacija uvelike drugačija. U nekim gradovima stopa nezaposlenosti iznosi 20 posto, što je za oko tri puta više od njemačkog prosjeka uopće. Gradovi su prisiljeni ne samo zatvoriti bazene, već i kazališta, kina i razne ustanove za okupljanje mladih. No, usprkos tome, njihovi se dugovi ne smanjuju već i dalje povećavaju. Primjerice, gradovi Dortmund i Oberhausen imaju svaki oko dvije milijarde duga čime su najzaduženija dva grada u zapadnoj Njemačkoj. „Ne znamo kako ćemo dalje“, kaže gradonačelnik Oberhausena Klaus Wehling. Zato on zajedno s još nekolicinom kolega iz ove regije predlaže prijevremeni izlazak iz tzv. Pakta solidarnosti.

Središte Oberhausena

Središte Oberhausena

Riječ je o sporazumu kojim su se zapadnonjemački gradovi i općine obvezali da će godišnje na račune općina na istoku zemlje uplaćivati 10 milijardi eura. Pakt je potpisan 1995. godine s ciljem da se u cijeloj zemlji izjednači životni standard i mjesečna primanja. Ovaj je novac uglavnom odlazio na izgradnju cesta i željezničkih pruga. Pakt bi na snazi trebao ostati do 2019. godine a do tada bi sa zapada na istok trebalo stići sveukupno oko 156 milijardi eura. „No, taj novac je potreban nama samima. Cijeli ovaj sustav je apsurdan“, kaže direktor gradske uprave Dortmunda Jörg Stüdemann. „Za 30 milijuna eura, koliko godišnje moramo platiti, moramo i sami uzimati kredite. To znači da ćemo ove troškove osjećati i nakon 2019. godine“, dodaje Stüdemann.

Blagostanje na istoku

I doista, brojke govore dovoljno same za sebe. Dok se općine na zapadu zemlje sve više zadužuju, blagajne u bivšem DDR-u su sve punije. Državni ured za statistiku iznio je nedavno podatak kako se istočnonjemačke općine nalaze u plusu s oko 393 milijuna eura. Grad Jena u Tirinškoj je primjerice nedavno objavio kako će do 2025. godine biti u potpunosti „na nuli“, znači bez duga i zaduženja. „Nama doista više nije potreban Pakt solidarnosti“, rekao je gradonačelnik Jene Albrecht Schröter.

Jena

Jena je jedan od gradova kojem više pomoć nije potrebna ali ju i dalje prima

No, s druge strane, ovako pozitivna situacija kakva je u Jeni nije u svim gradovima na istoku. Mnogi stoga na zahtjeve gradova u Rurskoj oblasti reagiraju vrlo oštro i s nerazumijevanjem. „Nezaposlenost na istoku je još uvijek dvostruko veća nego na zapadu. Nemamo baš osjećaj da se kupamo u novcu. I ne vidimo nikakav razlog za okončanje Pakta solidarnosti“, riječi su primjerice premijera Saske Reinera Haseloffa.

Da će zahtjevi Dortmunda, Oberhausena i drugih prezaduženih gradova biti ispunjeni, malo je vjerojatno. Savezni ministar financija Wolfgang Schäuble je već vrlo odlučno najavio da će Pakt biti na snazi u svakom slučaju do 2019. godine. Svoju šansu zapadnonjemačke pokrajine i gradovi još jedino vide u promjeni zakona koju bi trebao odobriti Bundestag. No, mala je vjerojatnost da će za taj zakon uspjeti pridobiti većinu zastupnika.

Autor: Friederike Schulz/Željka Telišman

Odg.ured: Andrea Jung-Grimm