1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zapad odbacuje podjelu Kosova

Visoki srbijanski dužnosnici predložili su podjelu Kosova, unatoč tome što većina zapadnih zemalja inzistira da je « neovisnost Kosova nepovratna ». Kakve su ostale reakcije i što bi podjela Kosova značila za regiju?

Zastava EU-a i predsjednik i premijer Kosova

Podjela Kosova ponovno na dnevnom redu?

Ideju o prekrajanju granica na Balkanu u posljednje vrijeme u neslužbenim razgovorima poticao je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić uz pomoć predsjednika Borisa Tadića, a to su potvrdili diplomatski izvori. Srbijanski dužnosnici doduše javno su izjavili kako isključuju podjelu Kosova kao realistično rješenje. Međutim, predsjednik Tadić nije zanijekao postojanje takvih ideja kada je u posljednjim javnim nastupima upitan oko spomenute teme.

Potencijalnoj podjeli bivše jugoslavenske pokrajine koja je 2008.godine proglasila neovisnost protivi se većina zemalja članica Europske unije, uključujući i SAD. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner odbacili su takve ideje nazivajući ih « neprihvatljivim ». Moguća podjela Kosova odbacile su i zemlje koje nisu priznale neovisnost Kosova, a među njima je i Slovačka, a takvu poziciju potvrdio je i slovački ministrar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

Zabrinutost međunarodne zajednice zbog namjera podjele Kosova

Zapaljena zastava EU-a na sjeveru Kosova

U sjevernom dijelu Kosova gorile su i zastave EU-a

Međunarodna zajednica je zabirnuta da ukoliko se ozbiljno uzme u obzir ideja podjele Kosova, to bi otvorilo Pandorinu kutiju na zapadnom Balkanu. Etničke skupine u Makedoniji, južnoj Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini mogle bi takav čin interpretirati kao ohrabrenje za svoje secesionističke ambicije.

Ipak, ideja nije nova. Ona se našla na stolu još tijekom pregovora o statusu bivše jugoslavenske pokrajine 2007.godine. Prema navodima jednog medijatora iz EU-a, tada se spomenuta ideja nikada nije ozbiljno razmatrala već je spomenuta samo kako bi se dokazalo da je „učinjeno sve i da se nije izbjegavala niti jedna ideja“. Isti izvor je potvrdio da su tada podjelu Kosova odbacile obje strane, i albanski i srbijanski pregovarači.

Srbija je zatražila nove pregovore o statusu Kosova nakon što Međunarodni sud pravde donese svoje mišljenje u drugoj polovici ove godine. Tome se odlučno protivi predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu. „Status je riješen i mi ćemo razgovarati sa Srbijom samo kao dvije susjedne i neovisne države“, poručio je Sejdiu.

Bruxelles i Washington traže rješavanje praktičnih pitanja

Zastave SAD-a i EU-a

SAD i EU traže od predstavnika Srbije i Kosova rješavanje problema

Bruxelles i Washington pozvali su predstavnike Srbije i Kosova da raspravljaju o „praktičnim pitanjima“, ali mnoga pitanja nije moguće riješiti zbog protivljenja Srbije da Kosovo tretira kao odvojeni entitet. Beogradska pozicija blokirala je sudjelovanje Prištine u regionalnim inicijativama, spriječila da kosovski građani dobiju liberalizaciju viznog režima, otežavala je i izvoz proizvoda s Kosova i na koncu spriječila funkcioniranje kosovske telekom mreže.

Beograd kontrolira sjeverni dio Kosova gdje je međunarodna nazočnost ograničena. Srbija namjerava održati na tom području lokalne izbore i na taj način želi pokazati da je Kosovo podijeljeno između etničkih Albanaca i lokalnih Srba koji odbacuju autoritet vlade u Prištini.

Pojedini diplomati novi prijedlog o podjeli Kosova interpretiraju kao pokušaj Srbije da pregovara o posebnoj poziciji sjevernog dijela Kosova, slično onome kojeg ima Republika Srpska unutar Bosne i Hercegovine. No to je vrlo složeno, jer srpska manjina na sjeveru Kosova već uživa posebna prava, dogovorena pod mandatom bivšeg posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija.

Podjela Kosova malo će pomoći kosovskim Srbima koji ne žive na sjeveru u području Mitrovice koje kontrolira Beograd. Ukoliko bi se dopustilo da se taj dio odvoji tada bi mnogi Srbi ipak ostali u neovisnom Kosovu kao i velika većina srpsko-pravoslavne baštine.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Preporuka uredništva