Zaoštrava se sukob unutar EU-a oko izbjeglica

Gotovo svakodnevne vijesti o izbjeglicama zamijećenim i zaustavljenim negdje u vodama Sredozemlja, građane Europe pomalo već čine ravnodušnima. No najnovija tragedija prilikom koje je život izgubilo preko 70 izbjeglica iznova je uzdrmala javnost posebice u južnim članicama Europske unije. Potresna svjedočastva preživjelih ukazuju na dubinu ljudske drame osoba koje tjednima pa i mjesecima besciljno bez hrane i vode lutaju Sredozemljem u nadi da će se domoći toliko željene europske obale.

EU ne prima dovoljno izbjeglica

Najnovija izbjeglička drama dodatno je zaoštrila i sukob između Italije i Malte, s jedne i sjevernih zemlja Europske unije, s druge strane. Sredozemne članice EU-a ponovno su postavile zahtjev za ravnomjernijom raspodjelom izbjeglica. Švedska, kao trenutno predsjedavajuća Unijom, pokrenula je stoga inicijativu za uključivanje većeg broja zemlja EU-a u program raspodjele.

Jer od 27 članica Europske unije samo je njih deset uključeno u sustav raspodjele izbjeglica. Po broju primljenih izbjeglica koje se smiju trajno naseliti prednjače Velika Britanija, Nizozemska i skandinavske zemlje od kojih je na prvom mjestu Švedska s oko 1900 udomljenih izbjeglica godišnje. No to je još uvijek, kako je na konferenciji crkvenih povjerenstava za migraciju rekao švedski ministar za useljeništvo Tobias Billstroem, u usporedbi s ostalim industrijskim zemljama malo.

Neravnomjerna raspodjela

No i ono malo izbjeglica koji dosipju u Europu biva neravnomjerno rasporađeno. Glavni teret, kako se proteklih dana moglo čuti s juga kontinenta, ostaje na sredozemnim članicama poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte. Svoju zgroženost situacijom u izbjegličkim taborima diljem sredozemne obale izrazio je nedavno i ured Ujedinjenih naroda za pitanje izbjeglica. Posebice na Malti, u čijim vodama se i desila najnovija tragedija s preko 70 utopljenih izbjeglica, je situacija kritična jer pored manjkave kontrole terirorijalnih voda sićušna država -otok nije u stanju primiti niti ogroman broj nesretnika koji gotovo svakodnevno pristaju uz njezine obale. Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini uputio je stoga oštre kritike na račun sjevernih susjeda koji, kako je rekao, Italiju ostavljaju na cjedilu. „Kada je u pitanju struja izbjeglica protiv kojih ne možemo ići silom jer se radi o ljudima koji trebaju našu pomoć, onda je zadaća svih 27 članica da te ljude prime“, smatra Frattini. No ni zakonska situacija u Italiji ne ide u prilog smirivanju situacije. Naime, vlada SIlvija Berlusconija donijela je nedavno zakon koji legalizaciju izbjeglica čini gotovo nemogućom. Na udaru udruga za zaštitu ljudskih prava nalazi se i talijansko-libijski sporazum o vraćanju izbjeglica presretenih na otovorenom moru u libijske luke.

Iz Bruxellesa stižu poruke da je komisija već pokrenula postupak kojim bi se u budućnosti ustvrdio ključ pravedne raspodjele izbjeglica. I aktualni predsjedavajući vijeća EU-a, švedskei ministar vanjskih poslova Carl Bildt, najavio je da će njegova zemlja već u listopadu predstaviti konkretne prijedloge za regulaciju priliva izbjeglica koji unatoč sve strožim mjerama na vanjskim granicama Europe ne jenjava.

Autor: Tilmann Kleinjung/N.Kreizer/dpa

Odg. urednik: Goran Prokopec