1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zakonom protiv patenata embrionalnih stanica

Smije li se dopustiti patentiranje rezultata istraživanja na embrionalnim stanicama? U Njemačkoj dugo vremena nije bilo odgovora na ovo pitanje, no sada je Vrhovni sud donio svoju odluku. Odgovor glasi: ne, ali...

Njemački Ustav jamči slobodu i pravo na istraživanje. No, njime se istodobno jamči i pravo svakog čovjeka na život. A kada je riječ o istraživanjima vezanim uz ljudske embrionalne stanice, tada vrlo lako ova dva postulata dolaze u sukob jedan s drugim. Pogotovo onda ako se pođe od toga da ljudski život ne počinje u trenutku rođenja već mnogo ranije, u momentu oplodnje ženskih stanica.

Istraživanja koja se bave proučavanjem ljudskih stanica, koriste upravo stanice embrija iz ove najranije faze, a da bi ih uopće mogli koristiti u znanstvene svrhe, znanstvenici tijekom radnog procesa te stanice moraju usmrtiti. Ovakav način istraživanja i rada stoji u suprotnosti s njemačkim zakonom. Ovih je dana njemački Vrhovni sud donio svoju najnoviju odluku vezanu za istraživanja embrionalnim stanicama čime je otišao još jedan korak dalje.

Njemački Bundestag donio je već odavno zakon kojim se uređuju zakonski uvjeti istraživanja nad embrionalnim stanicama. Prema njemu, u Njemačkoj je dozvoljeno korištenje samo onih stanica koje su uvezene iz inozemstva i to prije 1.svibnja 2007. godine. Postavljanjem ove vremenske granice, Bundestag je želio spriječiti nastavak ubijanja embrionalnih stanica sa svrhom istraživanja u Njemačkoj i to bilo gdje na svijetu.

Život ne počinje u trenutku rođenja već mnogo ranije - stoji u Ustavu - i na ovom mjestu već počinju problemi

Život ne počinje u trenutku rođenja već mnogo ranije - stoji u Ustavu - i na ovom mjestu već počinju problemi

Sukob oko patenta

Međutim, njemački znanstvenici sada od zakonodavca traže nešto drugo. Oni zahtijevaju uvođenje patenata na rezultate njihovog istraživanja na embrionalnim stanicama. No, kako je u utorak (27.11.2012.) presudio njemački Vrhovni sud, to niti ubuduće neće biti moguće. U objašnjenju odluke stoji kako nije dozvoljeno patentiranje embrionalnih stanica ukoliko su u procesu rada i istraživanja stanice morale biti ubijene. Njemački vrhovni sud ovom je odlukom zapravo samo potvrdio odluku koju je Europski vrhovni sud donio prošle godine.

Njemački znanstvenici poput Olivera Brüstlea iz Bonna, nisu nimalo zadovoljni ovom odlukom. On je primjerice još 1999. godine pri Njemačkom uredu za patente dao patentirati  određeni proces rada na embrionalnim stanicama. Njegovi su razlozi, kako kaže, bilo prvenstveno financijske prirode. “Patent sam po sebi ne daje dozvolu proizvodnje kao ni dozvolu uništavanja embrija. On samo jamči pravo kojim određeni znanstvenik, “izumitelj” zakonski može nekome zabraniti korištenje njegovim “izumom”. To je sve”, kaže Brüstle.

Tužba Greenpeacea

Protiv njegovog postupka, dakle, protiv mogućnosti patentiranja ovakvih procesa, organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace je još 2004. godine predala tužbu na njemačkom Vrhovnom sudu za pitanja zaštite okoliša. Uslijedio je sudski postupak iz kojeg je Greenpeace izašao kao pobjednik. Međutim, Brüstler je zatražio reviziju zbog čega je cijeli slučaj završio na njemačkom Vrhovnom sudu.

Budući da je Europski vrhovni  sud još 2011. godine donio odluku da nije dozvoljeno patentiranje onih izuma čija se primjena ne nalazi u skladu s „moralnim običajima“ ( a to se prije svega odnosi na korištenje ljudskih embrionalnih stanica u industrijske i komercijalne svrhe), i njemački je sud presudio u istom smislu.

Mnogi su znanstvenici nezadovoljni odlukom Vrhovnog suda u Njemačkoj

Mnogi su znanstvenici nezadovoljni odlukom Vrhovnog suda u Njemačkoj

Različite slobode u raznim zemljama

Iako na europskoj razini postoje dakle jasne zakonske smjernice i odredbe, u nekim europskim zemljama je situacija ipak nešto drugačija. Tako su primjerice Švedska, Velika Britanija i Belgija po ovom pitanju ipak nešto liberalnije. U Engleskoj je čak pod određenim uvjetima dozvoljeno ne samo korištenje već postojećih embrionalnih stanica već se čak dozvoljava posebna „proizvodnja“ ovih stanica u znanstvene svrhe. Njemačka, Norveška i Italija su po ovom pitanju pak mnogo rigoroznije.

Usprkos kritici mnogih njemačkih znanstvenika kako situacija kakva sada postoji na ovom polju, nikako ne služi istraživačkim slobodama zajamčenih Ustavom, Ingrid Schneider, politologinja iz Hamburga specijalizirana za pitanja patenata na cijelu situaciju gleda sasvim drugačije. Prema njezinom mišljenju najnovija odluka Vrhovnog suda ne samo da ne smanjuje i ne blokira znanstvene slobode, već ih ona na neki način dodatno olakšava i jamči. „Znanost ovom odlukom je zapravo samo na dobitku. Istraživači mogu takoreći u miru obavljati svoj posao bez opterećenja da se prije početka rada na nekom procesu vezanom za embrionalne stanice moraju danima baviti pitanjima zaštite patenata“, zaključuje Schneider.

Preporuka uredništva