Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći omogućava osobama slabijeg imovinskog stanja neplaćeno zastupanje na sudu u rješavanju egzistencijalnih pitanja poput prava iz sustava socijalne skrbi, zaštite djece, prava iz zdravstvenog i mirovinskog sustava, ali i besplatni pravni savjet, pomoć u sastavljanju raznih dopisa upravnim tijelima te pomoć u izvansudskom rješavanju sporova.

Tko sve ima pravo na pomoć

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju osobe koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, neke druge pomoći, primjerice prava na opskrbninu iz Zakona o pravima branitelja i članova obitelji, zatim osobe čija imovina, uz onu članova kućanstva, ne iznosi više od 20 mjesečnih osnovica za obračunavanje doprinosa za obavezna osiguranja. Obzirom na to da se procjenjuje kako u Hrvatskoj oko 20 posto građana živi ispod granice relativnog siromaštva, dvojbeno je hoće li osam milijuna kuna, koliko je država zasad osigurala za tu namjenu, biti dovoljno.

Odakle novac

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović ističe kako će se osigurati i dodatni novac jer cilj reforme pravosuđa, čiji je sastavni dio i taj zakon, jest brza, nepristrana i dostupna pravda. „Otprilike za godinu dana, kada trebamo podnijeti izvješće Vladi, odnosno Saboru, vjerojatno ćemo trebati imati još neke zahvate u sustav. Prema tome, ovo sve, kako smo ga sada definirali, nije isklesano u kamenu. To je nešto što ćemo dalje razvijati.“, kazao je Šimonović.

Pravnu pomoć pružat će odvjetnici, ali i udruge, visoka učilišta i sindikati. Odvjetnička komora, koja u načelu podržava zakon, najavila je da će zatražiti ocjenu njegove ustavnosti jer se nevladinim udrugama omogućuje zastupanje u upravnim postupcima te na Sudu za ljudska prava u Strasborugu, što je inače posao odvjetnika. Besplatna pravna pomoć jedan je od uvjeta za zatvaranje poglavlja o pravosuđu u pregovorima s Europskom unijom.