1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zakašnjelo priznanje Haroldu Pinteru

Kao i prošlogodišnja dodjela Nobelove nagrade za književnost austrijskoj književnici Elfriede Jelinek, i ovogodišnja je odluka Švedske akademije o dodjeli te nagrade britanskom autoru Haroldu Pinteru podijelila literarne krugove.

Novi Nobelovac Harold Pinter

Novi Nobelovac Harold Pinter

Tako renomirani njemački kritičar Denis Scheck taj izbor naziva «uvredom svjetske literature», dok njegova ugledna kolegica Sigrid Loeffler Pintera smatra «bizarnim izborom» obrazlažući da je taj dramatičar «izašao iz mode». To mišljenje dijeli i kritičar Tilman Krause: «To je u mojim očima krajnje kontroverzna odluka. Prošle je godine s Elfriedom Jelinek odlikovana avantgarda od jučer, a sada se došlo do avantgarde od prekjučer. Zlatno doba Harolda Pintera, tog časno osijedjelog veterana ondašnjeg omiljenog i cijenjenog kazališta apsurda, prošlo je još prije nekoliko desetljeća.»

Pinter je svoje najveće uspjehe na kazališnim daskama slavio šezdesetih i sedamdesetih godina. Prvi njegov zapaženi komad bio je «Pazikuća», a kasnije su uslijedile drame poput «Rođendanske proslave» i «Ljubavnika». Tim djelima Pinter je pogodio osjećaj vremena, iako u zagonetnoj i ne baš uvijek razumljivoj formi. Njegova je središnja tema bio čovjekov egzistencijalni strah: strah od gubitka obiteljske sigurnosti i osjećaj ugroženosti od nepoznatih sila.

Povratak Pintera kao političkog autora

Kazališni kritičar Franz Wille, koji također smatra da Nobelova nagrada Pinteru dolazi 30 godina prekasno, ovako opisuje inovativni doprinos tog književnika svjetskoj literaturi: «To su naravno tehnike pisanja koje je primjerice Botho Strauss poslije dalje razvijao na jedan potpuno drugačiji način. Bile su to važne tehnike koje su uvele jedan oblik literarne moderne u dramatiku kakva prije nije postojala.»

Nakon razdoblja velikih uspjeha o Pinteru se malo čulo sve dok se polovicom 80-ih godina nije ponovo javio kao politički autor. On je u esejima i pjesmama napadao socijalnu politiku tadašnje britanske premijerke Margret Thatcher, a danas je oštri protivnik američke i britanske politike prema Iraku. Pinter se proteklih godina zalagao i za progonjene novinare i književnike, no na prostorima bivše Jugoslavije ostao je u sjećanju kao oštri kritičar NATO-ovih napada na Srbiju. S tim u skladu Pinter je bio i jedan od potpisnika peticije takozvanog «Međunarodnog komiteta za obranu Slobodana Miloševića» kojom se 2001. godine zahtijevalo puštanje bivšeg srbijanskog predsjednika i haaškog optuženika na slobodu.

  • Datum 17.10.2005
  • Autor Gabriela Schaaf
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zj8
  • Datum 17.10.2005
  • Autor Gabriela Schaaf
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zj8