Zajednički propisi za izgon iz EU-a

Europski parlament je vrlo brzo iskoristio nove ovlasti koje mu pruža Lisabonski sporazum. Sredinom veljače zastupnici su odbacili takozvani SWIFT-ugovor o financijskom poslovanju s SAD-om. Parlament je zaključio da ovaj ugovor omogućuje industrijsku špijunažu i pristup privatnim podacima europskih građana. Time je Parlament po prvi put odlučio protiv volje nekih članice Europske unije. Ovim pitanjm su se pozabavili i europski ministri unutarnjih poslova na svojoj konferenciji krajem veljače. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziére se zajedno sa svojim kolegama zalaže za modificiranu inačicu ugovora o SWIFT-poslovanju s Washingtonom koja bi bila prihvatljiva kako Europskom parlamentu tako i prekoatlantskom partneru.

Bolja podrška Frontexu

Druga velika tema radovitog sastanka europkih ministara bilo je i pitanje koordinacije politike naspram izbjeglica koji svakodnevno prelaze europske granice. Ova tema je posebice za sredozemne članice Europske unije već godinama na popisu prioriteta. Iz tog razloga je 2005. osnovana i europska pogranična služba Frontex. No ova se služba dosad pokazala prilično neučinkovitom. Vodstvo Frontexa smatra da je glavni razlog tomu nedovoljna podrška zemalja članica i to prije svega materijalna. Povjerenica Europske komisije za unutarnjopolitička pitanja, Cecilia Malmström želi promijenti sadašnje stanje i zemlje članice obvezati na redovita davanja u korist Frontexa. No švedska povjerenica istodobno, kada je u pitanju problematika useljavanja, želi uvesti i jedinstvenu praksu na području cijele Europske unije. To s jedne strane znači poticanje legalnog useljavanja, a s druge uvođenje zajedničkih standarda pri protjerivanju ilegalnih useljenika: "Planiramo uvođenje jedinstvenog pravila za protjerivanje. Pri svakom protjerivanju bit će nazočan jedan djelatnik neke humanitarne organizacije, recimo Crvenog križa, koji će skrbiti za to da sve prolazi po međunarodnim normama", kaže Malmström.

Ova tema je posebice osjetljiva jer su zemlje članice dosad ovaj segmet štitile od direktnog uplitanja komisije. Stoga je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziére skeptičan glede ovog prijedloga švedske povjerenice: "Mi smo svi ´za´ što se tiče jačanja Frontexa. No isto tako mislim da je važno da pitanje granica, znači politička i pravna nadležnost, ostane u rukama zemalja članica", zaključio je njemački ministar.

Stoga se očekuje da će Malmström imati problema zemlje članice uvjeriti u potrebitost odricanja od nekih nadležnosti.

Autor: Christoph Hasselbach/N. Kreizer

Odg. urednik: Anto Janković