1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zagreb: Crtani romani šou

Strip umjetnost nekada je u Hrvatskoj bila sveprisutna na kioscima i po knjižarama. Početkom 90-ih strip umjetnost je spala na uski krug entuzijasta, no stvari se mijenjaju od kako je pokrenut "Crtani romani šou".

default

Strip umjetnost nekada je u Hrvatskoj bila sveprisutna na kioscima i po knjižarama. Na stranicama Stripoteke, Strip Arta ili Maxi Superstripa pratili su se trendovi svjetske strip scene, a onda je početkom 90-ih sve zamrlo, odnosno spalo na uski krug entuzijasta. No posljednjih nekoliko godina, između ostaloga, zahvaljujući festivalu stripa koji ove godine bilježi sedmo izdanje, autori, izdavači, ali i ljubitelji stripa uspjeli su ponovno uspostaviti vezu, koja je, čini se, postala neraskidiva.

Što se od petka do nedjelje moglo vidjeti na 7. festivalu "Crtani romani šou"?


Strip radionice, izložbe, projekcije filmova nastalih prema strip predlošcima, sajam novih i starih izdanja te otvoreni nagradni natječaj privukli su tijekom vikenda mnoge ljubitelje i profesionalce te umjetnosti u prostore zagrebačkog Studentskog centra. Među njima su muvali i šaroliki likovi koji su osim u igranim filmovima imali i uspješne strip karijere poput Dartha Vadera, Lare Croft ili mačka Garfielda čiji je filmski debi festivalska publika imala priliku pogledati. No, najveću gužvu na ovogodišnjem festivalu Crtani romani šou izazvao je jedan od najpoznatijih talijanskih strip crtača Gallieno Ferri. Dvorana predviđena za njegov susret s publikom bila je premala da primi sve koji su željeli da im otac legendarnog strip junaka Zagora i tek nešto manje omiljenoga Mistera Noa osobno potpiše neko od raritetnih izdanja koja su za tu priliku pravi kolekcionari izvadili iz hermetično zatvorenih plastičnih košuljica. Nije ni čudo da je baš Zagor možda najpopularniji lik stripova poznate izdavačke kuće Bonelli. Na sceni je još od 1961. godine, a svoju privlačnost duguje zanimljivom amalgamu “western” stripa i avantura na granici stvarnosti.. Zanimalo nas je kako je Duh sa sjekirom, kako glasi Zagorovo indijansko ime, uopće nastao. "Samo Zagorovo ime je zamišljeno tako da u sebi sadrži neku dozu tajanstvenosti, a da istovremeno podsjeća na Zorroa i neke tada poznate likove. Zagorovu prepoznatljivu kamenu sjekiru učinio sam tupom jer on ne ubija svoje protivnike – to se ne slaže sa Zagorovom filozofijom – nego ih samo onesposobljava. Na pištolju kao dijelu njegove opreme inzistirao je Sergio Bonelli scenarist i autor njegovih avantura. A za crveno – žutu kombinaciju njegove prepoznatljive majice sa znakom orla odlučili smo se da bi se na prodajnim mjestima isticao među ostalim izdanjima" jednostavno objašnjava vitalni 75-ogodišnji Talijan koji danas crta jednu epizodu godišnje, ali je zato odgovoran za gotovo sve naslovnice izdanja. Tijekom boravka u Zagrebu Ferri je doznao i da popularnost koju njegov junak uživa u Hrvatskoj može zahvaliti što Zagorovo ime podsjeća na dijelove te zemlje: U sklopu festivala izložene su i Ferrijeve originalne table Zagorovih avantura, a naš sugovornik nije krio zadovoljstvo zbog ugodnog, pa čak, na trenutke i euforičnog prijema koji je doživio u Zagrebu. Održavanje jedinoga festivala stripa u Hrvatskoj prilika je i da se opipa bilo domaćih autora. Broj sedam - po nekima čaroban broj – unio je, čini se, konačno optimistične note u hrvatsku strip zajednicu. Crtač i urednik strip magazina “Q” Darko Macan tvrdi da je godina u kojoj se održava 7. Crtani romani šou "za hrvatsko strip tržište prošla stresno. Svi kolekcionari koji su do sada mogli kupovati svako izdanje koje se pojavilo, sada se moraju odlučivati jer počinje izlaziti previše izdanja za budžet pojedinca. Izračunali smo da je u prošlih godinu dana svaki drugi dan izašao neki novi strip što, nastavlja Macan, hrvatsko tržište polako vraća na razinu najboljih dana prve polovice 80-ih. Neki autori su mišljenja da taj rast doduše ne znači puno za domaću scenu jer se uglavnom objavljuju strani radovi. Ta činjenica, koja ide ruku pod ruku s preniskim honorarima kakve izdavači za sada jedino mogu ponuditi natjerala je dio autora da kruh potraže u inozemstvu. U međunarodnim krugovima nadaleko su poznati radovi Kordeja i Žeželja, koji danas niti ne žive u Hrvatskoj, a za strane naručitelje poslove uspješno realiziraju i Macan i mnogi drugi hrvatski umjetnici. Svojevrsno utočište domaćim snagama su i dječji časopisi poput Modre Laste, koja godišnje objavi i do 100 tabli, a strip crtači traženi su i u drugim područjima kao na primjer “story-board” za reklame, ilustracije za udžbenike itd. Postoji mogućnost da se živi od crtanja ukoliko čovjek baš nema zadrtu želju da crta ono što želi. Čovjek je, ipak plaćen da radi ono što ne želi, a ne ono što želi, objašnjava Macan. Hrvatski strip umjetnici očito polako uspostavljaju uspješnu ravnotežu između odrađivanja poslova za životne troškove i slobodnog kreativnog izražavanja, jer sudeći po radovima koji su se mogli prolistati i pregledati tijekom protekla tri dana, inspiracije, a i marljivosti im ne nedostaje.