1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zadovoljni Nijemci i sretni Danci

Financijska kriza utječe na raspoloženje stanovnika Europe. Mnogi osjećaju nezadovoljstvo, no ima i izuzetaka. Nijemci, primjerice, osjećaju se sve bolje i bolje, a pravi ključ sreće posjeduju Danci.

Bez obzira na krizu eura i krizu banaka, Nijemci su zadovoljniji sa svojim životima više nego prije, prije izbijanja financijske krize. Postotak onih koji se osjećaju „jako zadovoljnima“ u proteklih pet godina se s 53 posto povećao na 61 posto. „Ovaj rast od osam posto je doista jako značajan, to nije nimalo slučajno“, kaže Paul Schreyer, jedan od autora najnovije studije OECD-a, (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) u kojoj je istraživana životna kvaliteta stanovnika Europe. Međutim, Nijemci u svom zadovoljstvu životom očigledno su trenutno ipak usamljeni. Prvenstveno atmosfera koja vlada na jugu Europe nije baš blistava. Stanovnici Grčke, Italije i Španjolske tijekom krize nisu izgubili samo jedan dio svojih primanja već i osjećaj povjerenja u budućnost. Osjećaj zadovoljstva je time u ovim zemljama od početka izbijanja financijske krize, 2007. godine, pao za 20 posto. Još više je u ovim zemljama smanjen osjećaj povjerenja u vlade ovih zemalja.

Veliko nezadovoljstvo i nepovjerenje prema vladi vlada u Grčkoj

Veliko nezadovoljstvo i nepovjerenje prema vladi vlada u Grčkoj

Nijemci vjeruju svojoj vladi

Studija OECD-a nastala je kao dio Inicijative za bolji život (Better-Live-Initiative), s kojom ova organizacija već godinama prati situaciju u pojedinim zemljama. Jedna od glavnih poruka ove studije pojedinim vladama je da bi bilo bolje kada u svom radu ne bi bile toliko usredotočene na bruto socijalne dohotke već više na čimbenike koji utječu na raspoloženje i osjećaj zadovoljstva građana. A u to spadaju prvenstveno povoljni stambeni prostori, pravednost po pitanju visine mjesečnih plaća, mogućnosti obrazovanja te kvaliteta okoliša koji ih okružuje.

Ono što je posebno začuđujuće je da se Njemačka po ispunjavanju svih ovih kriterija nalazi negdje na sredini ljestvice Europskih zemalja, no njezini građani se usprkos tome osjećaju zadovoljni i taj osjećaj je u stalnom porastu. Istodobno je porastao i osjećaj povjerenja u vladu u ovoj zemlji i to s 35 na 42 posto.

Danska - zemlja sreće i povjerenja

Danska - zemlja sreće i povjerenja

Sretni i zadovoljni Danci

Sociolog Stefan Weick iz Instituta Leibniz već duže vrijeme također istražuje fenomen povezanosti osjećaja zadovoljstva, povjerenja u vladu te uopće povjerenja u rad državnih ureda u pojedinim zemljama. On je utvrdio kako prije svega Danci u Europi žive opuštenije i zadovoljnije od većine drugih stanovnika ovoga kontinenta. „Naravno, mora se voditi računa i o relativno visokim mjesečnim primanjima u Danskoj. No, to ne objašnjava baš sve. Istraživanja u mnogim europskim zemljama su pokazala, nakon što je dosegnut jedan određen standard, jedna određena razina životne kvalitete, da se osjećaj zadovoljstva ne povećava čak niti u slučaju rasta mjesečnih primanja“, kaže Weick. On dodaje kako po njegovom mišljenju zadovoljstvo Danaca nema samo materijalne uzroke već i društvene. „A to pak ima veze s povjerenjem u vladu i državne urede i institucije. Na osnovi ovog povjerenja, Danci se s krizom nose bolje od drugih. Opasnost od gubitka radnog mjesta naravno postoji u ovoj zemlji, no ljudi jednostavno vjeruju da ukoliko izgube jedan, da će ubrzo pronaći drugi posao“, kaže Weick.

Sumnjičavci s istoka

Kao primjere suprotne atmosferi od one u Danskoj, Weick navodi raspoloženje kakvo vlada u Poljskoj, Češkoj i drugim istočnoeuropskim zemljama. Razlog je upravo manjak povjerenja u državne institucije iako bi zapravo obzirom na materijalno stanje mogli biti zadovoljniji nego što jesu.

Krizu u Španjolskoj posebni osjećaju mladi

Krizu u Španjolskoj posebni osjećaju mladi

Što se Njemačke tiče, ona se trenutno kreće više u smjeru Danske no istočne Europe. Prema procjenama OECD-a, situacija na jugu Europe mogla bi se usljed gospodarske krize još više pogoršati. „Pogotovo visoki postotak nezaposlenosti među mladima, ovim zemljama donosi dugoročne negativne posljedice. Te zemlje gube takozvani kapital humanosti, a on se gubi sve više ukoliko je mladima teže stupiti u neki radni proces. Mladi gube mogućnosti stjecanja i skupljanja iskustva, a time su oslabljenje njihove šanse za budućnost“, navodi Schreyer.

Preporuka uredništva