1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zadnji parlamentarni tjedan 2003

Ovo je signal da se Njemacka pokrece- nasa zemlja odlucno prihvaca izazove 21 stoljeca- tokom procesa dogovaranja se pokazalo da je agenda dobila mnoge oceve- i majke- ali za meine nije vazno tko je sto pokrenuo, vazno je da Agenda 20 10 bude usvojebna i to je odlucujuce-taj kancelarov, kao i uvijek pragmatican iskorak se opet pokazao tocnim- jer u na izvanrednoj sjednici na kojoj je parlament u zadnji cas usvajao reforme o kojima se cijele gopdine toliko sporilo izmedju koalicije i opozicije se opet na kraju vise radilo o formi nego o sadrzaju. Na kraju je izbila zestoka svadja ne o pojedinim odredbama odnosno kompromisnim prijedlozima koji su ionako na kraju uskladjeni medju srtrankama nego o broju glasova s kojima su usvojeni. Svaka je strana doduse hvalila sebe- poput sefa frakcije SPD.-a Münteferinga_ Mi smo ovog proljeca imali hrabrost u zemlji pokrenuti debatu za koju smo znali da ce biti teska jer je trebala promijeniti mnoge navike. Svi koji su govorili da na prvo mjesto dolazi zemnlja a tek onda stranka su bili u pravu- a danas se vidi da to zemlju vodi naprijed. Opozicija pak drzi da je ona najzasluznija sto je na kraju paket ipak usvojen .Angela Merkel, sefica CDU-.a.
"Unija jasno pokazuje da je svjesna svoje odgovornosti za zemlju- to vrijedi kako za bundestag tako i za Bundesrat- u slucaju sumnje interesi zemlje imaju prednost pred kratkorocnom stranacko-politickom motivacijom."
Pa ipak, na kraju je bilo jasno da u nekoliko od vise tematskih cjelina o kojima se glasalo, svoj ambiciozni refromski paket crveno-zeleni nisu usvojili vlastitom vecinom. Narocito mnogo zelenih ali i socijaldemokrata nije podrzalo odredbe po kojima ce ubuduce dugotrajno nezaposleni morati prihvatiti i nize placene ili kvalificirane poslove te one o labavljenu zastite od otkaza.U Bundesratu, vijecu pokrajina u kojima vecinu imaju one s konzervativnom vlascu, nije prosao zadnbji prijedlog budzeta za iducu godinu. Opet je vracen u odbor za posredovanje sto znaci da ce nova fiskalna godina poceti s privremenim financijskim planom. U cjelini je tako parlamentarna godina zavrsila kakva je i bila- u znaku ostrog suprotstavljanja koalicije i opozicije, uvijek na samom rubu blokade- za sefa takodjer opozicione Liberalne stranke, koji je zivo pridonosio napadima na vladu signali koji cine vjerojatnim cak i prijevremene izbore a u svakom slucaju su tek pocetak velikog posla: Onaj tko vjeruje da smo ovime sto smo danas zakljucuili u Bundestagu i Bundesratu to moze biti samo pocetak za jos dugacki reformski proces. Tko vjeruje da su reforme ovime zavrsene, taj se zavarava o stvarnoj situaciji u Njemackoj..." Na zahtjev FDP-a u Bundestagu je odrzan i aktualni sat o neuspjelom evropskom sastanku na vrhu, proslog tjedna u Bruxellesu, cije ce konezekvence biti ne samo odgadjanje novih pregovora o evropsjkom ustavu do iduceg proljeca nego i ono na sto su svi upozoravali- evropa dviju kategorija i brzina. U praksi se to ostvarilo zaista brze nego sto su se mnogi nadali- naime vec ovog tjedna: "Radi se o tome da evropski izdaci ne mogu rasti bez kraja i konca...oni koji su sada postali bogatiji zahvaljujuci solidarnom pomaganju ostalih, moraju sada sami pomoci onima koji jos nisu u toj situaciji. Stvari ne mogu nbeskonacno ici po principu stalnog davanja sve vise jer rezervoar nije vise tako pun..."
tim je rijecima kancelar Schröder, reklo bi se ne bez stanovite vedrine, u Berlinu obrazlozio pismo sto ga je, na svedsku inicijativu kako se ovdje istice, sest financijski najjacih clanica Evropske Unije, medju njima i Francuska, Velika Britanija i Njemacka, uputilo sefu evropske Komisije, Prodiju.Sestorica traze da se za razdoblje od 2007 do 2013 budzet evropske Unije ogranici na jedan posto evropskog bruto proizvoda. Drugim rijecima, kako ce bas u to vrijeme zbog prosirenja na istok, troskovi Bruxellesa biti izuzetno veliki, one stare clanice Unije koje su dosad najvise profitirale od financijske solidarnosti u tom krugu, poput Spanjolske trebaju jace od ostalih pomoci novim clanicama, koje uvelike racunaju na strukturne fondove Bruxellesa, poput Poljske.
Primjedbe da se zapravo radi o "taktickom pritisku" na drzave koje su proslog vikenda blokirale donosenje evropskog ustava , odbivsi tzv. dvostruku vecinu u odlucivanju, princip za koji su se posebno zalagali Berlin i Pariz, njemacka vlada odbacuje- iako je ministra vanjskih poslova Fischer u svom obrazlozenju razloga zbog kojeg je Njemacka podrzala svedsku inicijativu, bio prilicno jasan: "Ako se covjek ne moze sloziti, to ne znaci da se time odlazu problemi...njihovo rjesavanje ne moze cekati...doci ce do stvaranja Evrope razlicitih brzina- iako to nije ono sto mi zelimo."
Hoce li takav, na neki nacin usporeni evropski dnevni red imati utjecaja i na ambiciozne planove Hrvatske u odnosu na priblizacvanje Uniji u 2004, je svakako jedno od pitanja na koje je odgovore ovog tjedan zeljela cuti visoka delegacija koja je dosla iz Zagreba, jos prije nego sto je nova vlada i formalno preuzela poslove. Pozitivan dojam, tako se, po informacijama upucenih krugova, moze sazeti odjek razgovora sto su ich Miomir Zuzul i Bozo Biskupic, dvojica visokih predstavnika HDZ-a koji su na svojoj evropskoj turneji posjetili Berlin, vodili u ovdasnjoj administraciji i parlamentarnim krugovima. Gosti iz Zagreba su naglasili da Evropska Unija ostaje glavni cilj hrvatske vanjske politike te pokazali kako su potpuno svjesni prioriteta koje u tom pogledu imaju domacini: od suradnje s haskim sudom, preko neblokiranja povratka srpskih izbjeglica do dobrosusjedskih odnosa u regiji. Svakako da u taj krug spadaju i potpuno postivanje slobode stampe te odricanje od svakog drugog oblika netolerancije kao sto je antisemitizam ili koketiranje s nacizmom. U tom kontekstu u Berlinu se pozorno prati nastojanje HDZ-a da se oslobodi svog dosadasnjeg nacionalistickog imagea i postane , kako je Miomir Zuzul izjavio za engleski servis agencije Reuters,"umjerena konzervativna stranka", slicna CDU-u. Podrska njemacke crveno-zelene vlade je vrlo trazena u krugu drzava -potencijalnih kandidata za brzo priblizavanje Bruxellesu a za Hrvatsku ce se o odlucujucem koraku u tom pravcu odlucivati vec ovog proljeca. Svaki jasan signal u prvacu istinske transformacije HDZ-a, na primjer izrucivanje generala Gotovine haskom sudu, bi bio koristan korak na putu prema Evropi. Berlin je u svakom slucaju, i dosad imao velika ocekivanja u odnosu na vladu premijera Racana; aktualni posjet nije dao nikakav nagovjestaj zbog kojeg bi se to trebalo promijeniti u odnosu na predstojecu vladu Ive Sanadera: ipak, u prirodi je pozitivnih dojmova da oni ocekivanja jos povecavaju.
U prirodi je pak svega da kad-tad dodje kraju: Nekoliko dana prije kraja godine u Berlinu je zavrsilo jedno od zadnjih poglavlja njemacke podijljenosti na dvije drzave: iz zatvora je izasao zadnji sef drzave i partije nekadasnjeg DDR-a Egon Krenz. Nakon cetiri godine sud mu je ostataj sestipogodisnje kazne pretvorio u uvjetnu.Nasljednik Ericha Honeckera je godine 2000 bio osudjen zbog odgovornosti za smrt cetvoro od nekoliko stotina onih koji su ubijeni pri pokusaju bijega preko berlinskog zida . Sam Krenz je medjutim drzao da je osudjen u politickom procesu, kao predstavnik pobijedjenog rezima, te kao primjer nejednakog tretmana navodio druge funkcionere bivse drzave ili Gorbacova i Sevardnadzea koji su pocasni gradjani Berlina. Krenz je sam sebe drzao zasluznim sto je razdoblje masovnih protesta i bijega gradjana, pred slom DDR-a, proteklo bez prolijevanja krvi. Reakcije na njegovo prijevremno oslobadjanje su razlicite- od zadovoljstva bivseg sefa stranke PDS, Gysija koji je izjavio kako se pogresna politika treba osuditi ali ne i kriminalizirati, preko suzdrzanosti boraca za ljudska prava iz bivseg DDR-a koji smatraju da je Krenz profitirao od pravne drzave koju je sam osudjivao do kritike onih koji drze da ce taj korak izazvati ogorcenje svih koji su u bivsem DDR-a patili zbog rezima. Sam Krenz je pak izjavio da u zatvoru nije postao apolitican ali ce se sada prije svega baviti pisanjem memoara.
Oni koji ce se pak baviti kronikom politicke 2003 ce pri tome sigurno imati pomijesane osjecaje- i na vanjskom i na unutrasnjepolitickom planu godina za crveno-zelenu vladu, nije bila laka. O reformama je mnogo goverono, ostvareno je manje nego sto se htjelo, privreda se oporavlja sporije nego sto se ocekivalo- ali sasvim na ktraju ima povoda za mali optimizam: ako nista drugo, za rijec godine je izabran izraz "stara Evropa". No ono sto je ostri americki ministar obrane Rumsfeld zamislio kao porugu, je- stoji u obrazlozenju zirija- otvorilo siroku polemiku i na kraju izraz "stara Evropa" afirmiralo kao pozitivno-samosvejsni. Eto dakle na kraju dobrog ishoda i dobre vijesti. . Toliko dakle- ne bez optimizma- za ovu godinu iz Berlina, postovani slusatelji.