1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zadaća za Njemačku: ostati i dalje broj jedan

Njemačkoj ide bolje nego mnogim njezinim susjedama. No što mora učiniti nova njemačka vlada da bi tako i ostalo? Ekonomisti na to različito gledaju.

Gustav Horn ne oklijeva ni trenutak. Najvažniji zadatak nove njemačke vlade je rješavanje krize u eurozoni. "Naš izvoz u krizne zemlje se smanjio", kaze voditelj Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture iz Düsseldorfa. "Ako i u budućnosti želimo dobro živjeti od svog izvoza, onda se u tim zemljama mora stabilizirati gospodarstvo", kaže on.

Gustav Horn

Blizak sindikalcima: Gustav Horn

Sasvim suprotno misli Michael Hüther koji smatra da se nova njemačka vlada treba manje baviti europskim problemima, a više "unutarnjonjemačkim gospodarskim uvjetima". "U zadnje četiri godine koje su bile u znaku eurokrize puno se toga dogodilo i donesene su velike odluke", kaže Hüther koji vodi Institut njemačkog gospodarstva u Kölnu. "Sada se postavlja pitanje kako i u budućnosti osigurati poslovni model Njemačke s njezinom industrijskom jezgrom".

Ideološki jazovi

Horn i Hüther su ekonomisti i znanstvenici. Ideološki ih dijele svjetovi. Hornov institut financira jedna zaklada bliska sindikatima, dok za Hütherov posao plaćaju udruge poslodavaca i industrije. "Ali to je cilj, da se 2023. možemo okrenuti i reći: sad je bolje nego prije deset godina, kao što to danas možemo reći", kaže Hüther koji se zalaže za to da se uvjeti za poslodavce i dalje poboljšavaju. Njegov kolega Horn, koji je bliskiji sindikatima, s time se ne slaže. On se ne slaže niti s procjenom da se gospodarsko stanje poboljšalo.

"U zadnjih deset do petnaest godina se naše društvo, što se tiče dohotka i bogatstva, značajno raslojilo", kaže Horn. "Oni iz klase s većim primanjima mogli su zabilježiti značajnu realnu gospodarsku dobit. Oni iz klasa s malim i srednjim primanjima su slojevi koji puno konzumiraju.

Michael Hüther

Zalaže se za interese poslodavaca: Michael Hüther

Ako oni nemaju dovoljno novaca, ne može se očekivati ni da će potrošnja jako dobro ići".

Gospodarstvo kao interpretacija svijeta

Ekonomija nije egzaktna znanost nego nauka o raspodjeli oskudnih izvora. A tu nema idealnog puta jer odluke ovise o tomu kako se tumači svijet. Kad se ekonomist Horn žali da puno ljudi jedva može živjeti od svog rada, njegov kolega Hüther odgovara da je to još uvijek bolje nego da uopće nemaju posla: "Nezaposlenost je najveći rizik koji vodi u siromaštvo". U Njemačkoj je nezaposlenost daleko ispod europskog prosjeka, pa Hüther ne vidi znakove podjele društva: "Mnoge naznake s tržišta rada od 2005. ukazuju na smjer koji ponovno povezuje društvo: nezaposlenost među mladima je prepolovljena, broj zaposlenih s obaveznim socijalnim osiguranjem je porastao, a sektor s niskim zaradama je stabilan. Pouka koju Njemačka može izvući iz napora učinjenih proteklih godina glasi: tržište rada je poluga".

Kancelarka Angela Merkel na otvaranju Međunarodnog sajma automobila u Frankfurtu (12.9.2013.) s Daimlerovim čelnikom Dieterom Zetsheom (lijevo) i ministrom prometa Peterom Ramsauerom

Njemačka i dalje želi ostati na čelu. Kancelarka Angela Merkel na otvaranju Međunarodnog sajma automobila u Frankfurtu (12.9.2013.) s Daimlerovim čelnikom Dieterom Zetsheom (lijevo) i ministrom prometa Peterom Ramsauerom

Time se Hüther opet vraća svom glavnom argumentu: kad tvrtkama ide dobro, svima ide dobro. Simpatizer sindikalaca Horn to smatra čistom propagandom: "S istim argumentom su uvedene deregulacije prošlih desetljeća, kao i smanjenja poreza, koja nas godinu za godinom stoje 50 milijardi eura", smatra Horn. "Taj novac nedostaje u modernizaciji infrastrukture", dodaje on.

Infrastruktura i porezi

Oba ekonomista se barem slažu u tomu da Njemačka, da bi ostala konkurentna, treba dobru i modernu infrastrukturu. Za prometnice, energiju, istraživanja ili obrazovanje trebalo bi više učiniti. No ovo slaganje prestaje kod načina financiranja. Povećanja poreza, kakva planiraju oporbene stranke SPD i Zeleni, bi za Hüthera, bliskog poslodavcima, bila najveća pogreška koju bi neka nova njemačka vlada mogla napraviti: "Povećanje poreza nije dobra opcija. Prihodi od poreza su veliki prije svega onda kad gospodarstvo može stvoriti radna mjesta, to onda primjećujemo i u državnom proračunu, kao i u socijalnim doprinosima".

Zaključak: i u ekonomiji sve ovisi o tomu kako se tumači svijet. Ostatak je pitanje ciljeva i interesa. U nedjelju, 22. rujna, njemački će građani na parlamentarnim izborima reći što oni misle.

Preporuka uredništva