1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zabrinutost zbog uništavanja kemijskog oružja

Grčki aktivisti prosvjeduju protiv uništavanja sirijskih bojnih otrova na otvorenom moru nedaleko obale Krete. Vodi ih strah od mogućih štetnih posljednica za okoliš i za turizam.

Na američkom specijalnom brodu "Cape Ray", koji se nalazi u Sredozemnom moru, je od početka lipnja uništeno oko 600 tona otrovnih kemikalija iz Sirije. Prema navodima Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) je dosada uništeno svih 581 tona kemikalije, koja je potrebna za proizvodnju sarina, uništeno. Sada posada broda mora uništiti još samo oko 20 tona iperita.

Iperit i materije potrebne za proizvodnju sarina se na brodu "Cape Ray" pretvaraju u bezopasne supstance u postupku hidrolize. Pri tome se proces uništavanja odvija korištenjem vode i kemikalija. Do sada je uništavanje sirijskog kemijskog oružja na moru proteklo bez incidenata.

Strah od ekološke katastrofe

Ali na Kreti se ipak prosvjeduje. Razlog: "Cape Ray" plovi u međunarodnim vodama nedaleko od ovog otoka. Brojni ljudi na Kreti su zabrinuti prije svega zbog toga jer su postrojenja za postupak hidrolioze novijeg datuma, razvijena su tek u veljači 2013. godine. Osim toga je to sada prvi put kako se kemijsko oružje uništava na brodu koji plovi. I unatoč tome što velike organizacije za zaštitu okoliša nemaju prigovore i te što je čak Green Cross surađivao po ovom pitanju sa Organizacijom za zabranu hemijskog oružj, brojni stanovnici Krete strahuju kako bi se ipak mogla dogoditi ekološka katastrofa.

Vangelis Pissias

Vangelis Pissias: "Velika opasnost po okoliš"

Među aktiviste koji se protive ovoj akciji spada i grčki inženjer te član Stranke Zelenih Vangelis Pissias. "Pretpostavljamo da uništavanje kemijskog oružja na moru sa sobom nosi znatan rizik. Mi smo uzaludno molili odgovorne da izrade analizu o očekivanim posljedicama na životni okoliš", kaže Pissias u razgovoru za DW. "Ako ja kao inženjer trebam graditi nasip, onda ipak moram, po zakonu, predočiti analizu rizika." Stoga se Pissias čudi da se upravo kod uništavanja veoma opasnog kemijskog oružja to očito nije zahtijevalo.

Protestna akcija sa najavom

Ovaj 67-godišnjak je 70-tih godina pozivao na otpor protiv "Režima pukovnika" (vojne hunte u Grčkoj - op. red.), a 2011. godine je sudjelovao u akciji pružanja pomoći Pojasu Gaze. Sada se bori protiv uništavanja kemijskog oružja u blizini grčke obale. Još krajem srpnja je organizirao flotu jedrenjaka i ribarskih brodova za hrabru protestnu akciju na otvorenom moru. Unatoč velikim valovima grčki aktivisti su se željeli približiti američkom ratnom brodu u međunarodnim vodama kako bi predstavili svoje argumente protiv uništavanja lemijskog oružja.

No nije sve išlo po planu. "Zbog loših vremenih uvjeta na otvorenom moru neki od naših brodova uopće nisu mogli isploviti, a posada broda "Cape Ray" osim toga očito nije željela susret s nama. Kada su vidjeli da netko dolazi jednostavno su promijenili pravac", kaže Pissias. Ipak, kako kaže, glavno je bilo "poslati poruku".

Po njegovom mišljenju još je dovoljno vremena za protestne akcije: "Možda ćemo angažirati brže brodove i ljude koji znaju ploviti na otvorenom moru i koji bi mogli izdržati 50 sati na brodu." Pissias ipak naglašava da samo mirni protesti imaju smisla. On također načelno pozdravlja uništavanje kemijskog oružja, ali smatra da se to ne bi trebalo odvijati u Sredozemlju.

Sporni eksperiment

Prema navodima Organizacije za zabranu kemijskog oružja tijekom ove akcije uništavanja otrovne tvari ne bi smjele završiti u moru. Osim toga OPCW navodi kako se provode stroge mjere sigurnosti, te da se nakon okončanja postupka hidrolize na američkom ratnom brodu svi ostaci prebacuju na kopno gdje se uništavaju u pećima za posebni otpad. U tom postupku nema nikakvih štetnih ostataka.

Profesor fizike Evangelos Gidarakos s Tehničkog sveučilišta na Kreti unatoč tome smatra kako su strahovi stanovnika ovog grčkog otoka opravdani. "Uništavanje se odvija na jednom prastarom brodu i u nesigurnim uvjetima. To da se jedan ovakav eksperiment obavlja prvi put, ne čini stvar jednostavnom." Osim toga, kako on kaže, kemikalije bi mogle razoriti brtve (tzv. dihtunge - elemente ili konstrukcije čija je uloga spriječavanje ili ograničenje prodora opasnih materija iz jednog u drugi prostor - op. red.). "U konačnici mora se razmisliti o tome da se hidrolizom u usporedbi s konvencionalnim metodama uništavanja proizvodi mnogo više toksičnog otpada - kada je riječ o iperitu otpadne vode se povećavaju za čak 20 puta." Prema navodima OPCW-a preostale materije će biti prebačene u Finsku i Njemačku i tamo uništene. Tu se međutim, kako kaže Gidarakos, postavlja pitanje zašto se cjelokupan proces uništavanja ne odvija na kopnu.

M/V Cape Ray

Američki specijalni brod za uništavanje kemijskog oružja "Cape Ray"

Početkom 2014. godine grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos pokušao je primiriti duhove. On je tako, na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu, naglasio kako uništavanje kemijskog oružja nije opasno. On je također rekao, kako u tehničkom smislu nema alternative uništavanju bojnih otrova ispred obala Krete. "Kao znanstvenik ja tu izjavu odlučno odbacujem", kaže profesor Gidarakos. "U Njemačkoj postoje specijalne firme koje bi mogle preuzeti kompletno uništavanje. Prema mojim saznanjima prošle godine se o uništavanju bojnih otpada razgovalaro i s Albanijom. Ali reakcije su bile tako žestoke, da se to uopće nije moglo provesti."

"Ne rasplamsavati negativnu raspravu"

Sada je dakle tu Kreta. Točnije rečeno: tajno mjesto u Sredozemnom moru, po procjenama udaljeno 250 morskih milja od južne obale Krete. Tamo se na brodu "Cape Ray", koji se nalazi u pratnji njemačke fregate "Schleswig-Holstein", uništavaju sirijski bojni otrovi. I upravo na vrhuncu turističke sezone operacija se odvija punim intenzitetom - i uznemirava i turistička udruženja na otoku.

Upravo zbog toga je u jednom svom pismu grčki ministar vanjskih poslova upozorio: "Bilo bi pogrešno ako bismo mi sami rasplamsali negativnu debatu na međunarodnom turističkom tržištu, posebice jer druge zemlje Sredozemlja tu temu uopće ne spominju". Jasnije rečeno: Što pogođeni budu glasnije govorili o opasnosti za turizam, to će više štetiti sami sebi. Možda se upravo zbog savjeta šefa diplomacije brojni ljudi na Kreti ipak vrlo suzdržano javljaju za riječ kada se radi o problemu o uništavanju kemijskog oružja pred obalom njihova otoka.