Zaboravljivost je korisna vještina

Koliko god dobro pamćenje bilo pozitivno i impresivno, potreba da se stvari i zaboravljaju od životne je važnosti. Zaboravljivost je doduše neugodna i problem s kojim se gotovo svatko povremeno suočava. S druge strane, zaboravljivost je isto tako jedna vrsta vještine.

Pamćenje funkcionira dobro zbog toga jer su prethodno suvišne ili manje važne informacije bile izbačene iz sustava, piše časopis Wunderwelt Wissen (Čudesni svijet znanja) u svom izdanju za siječanj. Kad bi nam bilo nemoguće nešto zaboraviti, pohranjena bi sjećanja preplavila naš život, učenje bi postalo gotovo nemoguće, a mozak bi bio u ogromnoj mjeri preopterećen.

Protiv depresije

Znanstvenici sve više razotkrivaju kemijske procese u mozgu do kojih dolazi tijekom zaboravljanja. Nije malo stručnjaka kojima je cilj istraživanja da otkriju lijek koji će omogućiti zaboravljanje. Tržište za to svakako postoji. Sve više ljudi pati od anksioznih poremećaja. Prirodne katastrofe, padovi zrakoplova, ratovi ili teroristički napadi neki su od primjera koji potiču anksioznost i nakon kojih broj onih koji pate od posttraumatskih poremećaja doslovno eksplodira.

Do sad su se rješenja u ovakvim slučajevima tražila u dugim razgovorima ili u terapiji tijekom koje se pogođeni suočava sa svojim problemom, što nije uvijek obavezno uspješno odnosno predugo traje. Stoga se psiholozi nadaju da bi u budućnosti mogli koristiti lijekove protiv neželjenih sjećanja.

Protivnici ovih ideja imaju isto tako jake argumente. Oni se pribojavaju da će neugodna sjećanja upotrebom lijekova biti jednostavno potisnuta ali da će i dalje ostati negdje zabilježena u našem mozgu te da bi kasnije mogla ponovno buknuti.