1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Za reformu islama nema alternative'

On je nekada i sam bio radikalan, no danas želi mladim muslimanima pomoći da se odupru radikalnim tumačenjima njihove vjere. Berlinski psiholog Ahmad Mansour zalaže se za reformu islama.

Prosvjedi selefija u Berlinu u ožujku 2014.

Prosvjedi selefija u Berlinu u ožujku 2014.

Deutsche Welle: Gospodine Mansour, nedavno ste u jednom eseju objavljenom u tjedniku Der Spiegel zatražili da muslimani koji žive u Njemačkoj reformiraju svoje shvaćanje islama. Što pod tim podrazumijevate?

Ahmad Mansour: To je jedan proces kojem je potrebno vrijeme. Pri tome mladima moramo pokazati islam koji nema ništa s radikalizmom. Islam mora biti oslobođen straha od predodžbi o 'Bogu koji kažnjava'. Pored toga, moramo se osloboditi tabuiziranja seksualnosti i toga da našu religiju shvaćamo samo patrijarhalno, kao naši očevi, već moramo dozvoliti da se izreknu sumnje i postavljaju pitanja, kako bi se od vjerske dogme došlo do različitih, individualnih interpretacija.

To su ambiciozni ciljevi. Ali tko treba pokrenuti inicijativu? Utjecajan reformist ili čak 'islamski Martin Luther' se uzaludno traži. Glavnu riječ imaju tvrdolinijaši kao što je propovjednik u Kataru Youcef Al-Qaradawi.

To je zaista najvažnije pitanje. Al-Qaradawi je prepreka, kao i mnogi drugi imami, koji islam vide kao monopol i svoje vlastito shvaćanje islama kao jedino ispravno. Time na koncu rade upravo ono što na drugi način rade "Islamska država" i Al Kaida koje koriste islam kao politički instrument. To ne smije biti tako!

"Islamska pedagogija straha"

Mi ovdje ne živimo u Jordanu, Saudijskoj Arabiji ili Gazi, gdje su možda zabranjena kritična pitanja. Živimo u Njemačkoj, u jednom demokratskom sustavu. Kad bismo mlade muslimane uspjeli osloboditi te 'pedagogije straha', onda bismo do njih možda mogli i bolje doprijeti.

Ahmad Mansour

Ahmad Mansour (desno)

Kažete da mi ovdje ne živimo u arapskom svijetu. Ali mi živimo u doba Interneta. Mogu li se ti negativni utjecaji o kojima govorite spriječiti u jednom globaliziranom svijetu?

Ne može se naravno izbjeći da različita mišljenja, među kojima su i radikalna, vidimo na stranicama Facebooka. Mladi trebaju moći vidjeti i alternative. Ako nauče postavljati kritična pitanja, onda na njih neće utjecati samo takve video snimke na Internetu.

Saudijskoj Arabiji, Kataru i drugim zemljama se često prebacuje da s mnogo novca podržavaju politički konzervativne islamske organizacije. Utječe li to na temelju Vaših zapažanja na mlade muslimane u Njemačkoj?

Mladi od tog novca nemaju ništa jer im se kroz njega u Europi predstavlja islam koji katarski i saudijski šeici smatraju dobrim. Ne uče o alternativama. Ali u Njemačkoj svakako postoje mogućnosti za stvaranje alternativa. Ovdje primjerice postoji novac koji bismo mogli investirati u preventivni rad, kako bi neutralizirali takve utjecaje.

Kako i s kojim partnerima bi se to moglo postići?

Naše partnere moramo iznova sortirati. Većina muslimanskih udruženja koje imamo ovdje u Njemačkoj uvijek se iznova izjašnjava protiv radikalizma i za to dobiva podršku. Moje mišljenje je da ta ista udruženja olakšavaju i širenje radikalizma jer određene sadržaje ne dovode u pitanje. Ona održavaju kontakte u inozemstvu i najčešće nisu u stanju postavljati kritična pitanja.

"Muslimansko bratstvo dovodi pametne ljude"

Ako mi kao većinski dio društva naše partnere dobro izaberemo onda ćemo naći ljude koji zaista žele reformirati islam i stvoriti demokratske strukture. Pitam se, na primjer, također zašto se borimo protiv IS-a, a ni jednu riječ ne gubimo o Muslimanskom bratstvu. Muslimansko bratstvo je mnogo aktivnije u Njemačkoj.

Mislite da se ovdje Muslimansko bratstvo podcjenjuje?

Nažalost da, definitivno. Zbog neznanja. Ali i zbog toga što se sada u prvom redu žele suzbiti selefije.

Poziva na reformu islama ima i u arapskom svijetu i Europi i to već godinama. Svi dosadašnji pokušaji su propali...

Ne radi se o propadanju ili ne propadanju. Jednostavno ne postoji nikakva druga alternativa, nego da reformiramo našu religiju. U protivnom ćemo i dalje morati gledati kako se sve veći broj mladih radikalizira i odbija vrijednosti ovog društva.

Ali, do sada je bilo više demonstracija muslimana protiv IS-a, čak i ovdje u Njemačkoj...

Da, ali ovog ljeta smo ponovo doživjeli jedan rat u Pojasu Gaze. Tada je stotine tisuća ljudi izašlo na ulicu kako bi prosvjedovalo protiv Izraela. To je sasvim u redu - i ja sam bio protiv tog rata! Pitam se međutim gdje su te stotine tisuća kada se radi o IS-u? Gdje je ta strast? Osjećam dvostruki moral, jer kroz IS je stradalo mnogo više ljudi nego kroz izraelske napade. Drugo pitanje glasi: kome pomaže da ponovo sluša rečenice kao što je na primjer 'To s islamom nema veze.' To nas ni centimetra ne vodi dalje. Izbjegavanjem debate stvaramo bazu za dalju radikalizaciju.

Smatrate li da islamska udruženja trebaju reagirati?

Masovni prosvjedi u Berlinu protiv rata u Pojasu Gaze

Dvostruki Moral? Masovni prosvjedi u Berlinu protiv rata u Pojasu Gaze

Da. Ljudi koji žive spiritualno s IS-om nemaju nikakve veze. Ali ljudi koji određene sadržaje vide kao dio svoje religije, pospješuju radikalizaciju. To su sadržaji koje sam već naveo, na primjer predodžba o 'Bogu koji kažnjava', točnije rečeno s tim povezani strah.

"Naša religija se ničim ne može uništiti"

Obzirom na to ne treba se čuditi kada mladi misle: Bog će me svakako kazniti i zato je možda bolje da odem u Irak i umrem kao mučenik. Ili na primjer da neki kažu: Ne želim više biti žrtva – sada se hoću boriti za "Islamsku državu" i priključiti IS-u. Ako želimo ići dublje, moramo biti u situaciji da takve poruke dovodimo u pitanje. Naša religija na taj način neće biti uništena već će postati mnogo jača!

Za ovakve teze ne dobivate samo pohvale?

Dobivam zaista mnogo mailova koji su ružni ali me to ne zastrašuje.

Neki muslimani kritiziraju da Vi, slično kao i Hamed Abdel-Samad, svjesno igrate ulogu prosvijetljenog muslimana i kritičara islama, na način na koji to priželjkuje većina njemačkog stanovništva.

Ne. Ja želim čuti još više kritičnih glasova, ali ja nisam Hamed Abdel-Samad. Ja sam musliman i radim s mladima. To je moj svakodnevni posao, moja strast i to ću raditi i dalje. Moj cilj je da se govori o stvari, a ne da postanem poznat. I nije mi uopće važno reći da je islam loš ili da se ne može reformirati. I ja sam musliman. Mladima želim pokazati jedan islam s kojim mogu živjeti u Europi, zajedno s drugim kulturama i religijama, a da se pri tome ne radikaliziraju.

Ahmad Mansour je Arap rođen 1976. godine u Izraelu, danas živi u Berlinu. On je diplomirani psiholog i radi na raznim projektima s mladim muslimanima vezanima uz teme: islamizam, radikalizacija i ravnopravnost muškarca i žene. Sredinom rujna mu je u Berlinu za angažman dodijeljena nagrada "Moses-Mendelssohn".

Preporuka uredništva