1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za preljub, homoseksualnost, korupciju – smrtna kazna

Na 4. svjetskom kongresu o smrtnoj kazni u Ženevi od 24. do 26. 2. raspravlja više od 1.000 stručnjaka iz 100 zemalja. Jer, i dalje brojni ljudi bivaju smaknuti vješanjem, otrovnom injekcijom ili na električnoj stolici.

default

Otrovna injekcija - jedan od načina izvršenja smrtne kazne

Poster des World Congress Against The Death Panalty

Plakat 4. svjetskog kongresa protiv smrtne kazne

U međunarodnom pokretu za ukidanje smrtne kazne Italija igra važnu ulogu. I to već više od 200 godina. Naime, Veliko vojvodstvo Toskana bila je prva država koja je ukinula smrtnu kaznu – 1786. godine. Moderna Italija učinila je to 1948. Iste je godine Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila Opću povelju o ljudskim pravima, što je bila prva međunarodno-pravna osnova za borbu protiv smrtne kazne. 1949. se smrtne kazne odrekla i novoosnovana Savezna Republika Njemačka. U UN-ovom paktu o građanskim i političkim pravima iz 1966., koji se temeljio na Povelji o ljudskim pravima, sve su države članice pozvane da ukinu smrtnu kaznu ili ju barem primjenjuju samo kod osobito teških zločina.

Europa oslobođena smrtne kazne

Europa je bila prvi kontinent na kojem nema smrtne kazne. Europa je pokušala kroz dokumente UN-a zabraniti smrtnu kaznu u čitavome svijetu. Ali, prijedlog rezolucije iz 1998. propao je zbog otpora ne samo velesila Kine i SAD-a, nego i nespremnosti brojnih bivših europskih kolonija u Africi i Aziji.

2007. je ipak Opća skupština UN-a prihvatila rezoluciju u kojoj se kaže da primjena smrtne kazne nije unutarnja stvar države, nego i pitanje univerzalnih ljudskih prava.

Neslavni rekorder Kina

Giljotina

Nekad se kazna izvršavala giljotinom, danas električnom stolicom, vješanjem, otrovnom injekcijom ...

U međuvremenu 141 država više ne primjenjuje smrtnu kaznu, 93 su ju zakonom dokinule. Ali, 51 država i pet teritorija ostaju kod smrtne kazne. Sjedinjene Države su među rijetkim demokratskim zemljama u kojima još postoji smrtna kazna. Od ponovnog uvođenja 1976. smaknuto je više od 1.200 ljudi. A oko 3.000 osoba osuđenih na smrt u američkim zatvorima čekaju na izvršenje smrtne kazne.

U Saudijskoj Arabiji je smrtna kazna predviđena za ubojstvo, silovanje, preljub, ali i homoseksualnost. Na Kubi smrtna kazna može biti dosuđena za korupciju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima za zagađivanje okoliša, u nekim dijelovima Kine za otimanje torbice.

Kina je apsolutni rekorder po broju izvršenja smrtne kazne. U Kini bude smaknuto više ljudi nego u svim drugim zemljama svijeta. Prema procjenama organizacije za ljudska prava Amnesty International u Kini je 2008. smaknuto oko 1.700 ljudi. Na Kinu otpada oko 70 posto svih smaknuća, daljnjih preko 20 posto na SAD, Iran, Pakistan i Saudijsku Arabiju.

Autor: Andreas Zumach / Anto Janković

Odg. urednik: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva