1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za pohranjivanje podataka nema argumenata

Njemačka vlada je htjela primijeniti EU-ovu direktivu o masovnom prikupljanju telekomunikacijskih podataka. No, do toga možda i neće doći. Zaštitari podataka i protivnici prikupljanja i pohranjivanja vide svoju šansu.

Tko bi nekad mogao i pomisliti na to da će jednog dana informacije na poštanskoj kuverti biti važnije od sadržaja?! Danas se zna da znanje o tome tko, kad, s kim i na koji način komunicira dopušta dalekosežnije zaključke. Iz toga se, naime, može oblikovati cijela slika kontakata i socijalnih odnosa. Podacima komunikacije podržane računalnim putem se brže daju rekonstruirati veze, nego pomoću bilo kakvog tradicionalnog načina analize sadržaja. Nije ni čudo što to budi interes.

Radoznalost javnosti zbog podataka je posebice velika kad se radi o teroristima ili o borbi protiv drugih vidova kriminala. EU-ova direktiva o pohranjivanju podataka na pričuvu (2006/24/EG) Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. kaže da su "podaci o prometu i lokaciji od velike važnosti za istragu, utvrđivanje i gonjenje kaznenih djela". To su, kako se navodi, pokazala znanstvena i praktična iskustva iz nekih zemalja članica, i stoga bi svugdje u Uniji "trebali na određeno vrijeme i pod u ovoj direktivi određenim uvjetima, biti pohranjeni podaci na pričuvu". U članku 6 se određuju rokovi za pohranjivanje na najmanje šest mjeseci i najviše dvije godine. Direktiva je do 15. rujna 2007. trebala biti primijenjena u nacionalnim zakonima članica, ali je zemljama ustupljena mogućnost odgode do proljeća 2009. Radi se o telefonskim vezama, IP-adresama i podacima o lokaciji mobilnih aparata. U Njemačkoj je početkom 2008. na snagu stupio "zakon o novoj regulaciji telekomunikacijskog nadzora i drugih tajnih istražnih mjera, kao i o primjeni Direktive 2006/24/EG". No, taj zakon nije bio dugog vijeka.

Europski sud u Luksemburgu

Europski sud u Luksemburgu

Protivljenje EU-ovoj Direktivi

Odrednice iz Bruxellesa su na odobravanje naišle prije svega u krugovima tajnih službi i konzervativnih političara. Negodovanje su odrednice izazvale u telekomunikacijskim poduzećima, kojima je određeno da snose troškove za pohranjivanje podataka, koji se preko njih odvijaju. Ali prije svega su se zaštitari podataka i internetski aktivisti zabrinuli za svoje podatke i svoje brige iznijeli pred Europski sud (EuGH) u Luxembourgu. Irska je zatražila da se Direktiva "poništi, jer nije donesena na odgovarajućoj zakonskoj osnovi".

U Njemačkoj se radna skupina "pohranjivanje podataka na pričuvu" 2010. pobrinula za to da Savezni ustavni sud ospori zakon o telekomunikacijskom i drugom nadzoru. Sud je obrazložio da u zakonu nedostaje dovoljno jasnih regulacija u svezi s podatkovnom sigurnošću, korištenju podataka, transparentnošću i pravnom zaštitom. U Austriji su, među ostalim, savezna država Koruška i više tisuća građana protiv primjene Direktive podnijeli tužbe pred Ustavnim sudom, koji je opet zamolio za pred-odluku Europskog suda.

U međuvremenu postoje naznake da bi Europski sud mogao poništiti Direktivu. Glavni EU-ov odvjetnik Pedro Cruz Villalón smatra da Direktiva krši europsko pravo, pozivajući se pritom na prava zajamčena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. A u temeljna prava spadaju pravo na zaštitu podataka i poštovanje privatnog života.

Ministar pravosuđa Heiko Maas

Ministar pravosuđa Heiko Maas

Villalón međutim nije generalno protiv pohrane podataka na pričuvu, koju naziva iskušanim sredstvom "za dostizanje konačnog cilja", odnosno suzbijanja kriminala. Glavni odvjetnik također preporučuje da se rokovi za pohranjivanje znatno smanje, na primjer na maksimalno jednu godinu. Presuda Europskog suda se očekuje na proljeće 2014. godine. U Bruxellesu se već radi na novom izdanju Direktive.

Zabuna u Njemačkoj

Taj novi razvoj u sporu oko pohrane podataka je izazvao brojne diskusije u Njemačkoj, a najžešća je vođena između zagovaratelja i protivnika pohrane podataka za vrijeme koalicijskih pregovora. U konačnom koalicijskom ugovoru su se socijaldemokrati i kršćanski demokrati dogovorili da se primijeni Direktiva o prikupljanju i korištenju telekomunikacijskih podataka. Tom najavom se htjelo izbjeći globe Europskog suda.

Partneri u novoj vladi su se također htjeli založiti za to da se rok za pohranu podataka u Europskoj uniji skrati na tri mjeseca. Samo jedan sudac bi, prema prijedlogu, mogao naložiti pristup podacima njemačkih građana, i to samo u slučaju posebice teških zločina i akutne opasnosti. Pohrana podataka bi se trebala regulirati s jednim od prvih donesenih zakona nove vlade. To će doduše biti teško, ali krajem siječnja vlada želi razgovarati o tome.

Thomas de Maiziere

Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere

Novi njemački ministar pravosuđa Heiko Maas (SPD) je, međutim, pokrenuo diskusiju u zemlji o pohranjivanju podataka, kako bi možda privukao pozornost na sebe kao novoga ministra. On je naime najavio da zasad želi odgoditi primjenu EU-ove direktive i time se pobrinuo za napetosti u novoj vladi između socijaldemokrata i kršćanskih demokrata. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière (CDU) je svoga ministarskog kolegu u međuvremenu upozorio na to da su Villalónove preporuke u skladu s dogovorom iz koalicijskog ugovora, pa i kad je riječ o skraćivanju rokova pohranjivanje podataka.

Očekivanja kritičara Direktive

Bivši vladin opunomoćenik za zaštitu podataka, Peter Schaar, na ponovno uvođenje pohranjivanja podataka na pričuvu u Njemačkoj, međutim, ne gleda tako blagonaklono. "Brzo ponovno uvođenje pohranjivanja podataka na temelju jedne Direktive, koja očito nije u skladu s Europskim pravom, ne smije se ozbiljno uzimati u obzir", upozorava Schaar. Njegova nasljednica na funkciji, Andrea Voßhoff, vjeruje, međutim, da bi masovno prikupljanje i čuvanje komunikacijskih podataka pomoglo u borbi protiv kriminala, kao uostalom i online-pretresi i internetske zabrane. Jens Kubieziel iz radne skupine "pohranjivanje podataka na pričuvu" s druge strane ministru Maasu obećava punu podršku u njegovoj namjeri da odgodi primjenu Direktive u Njemačkoj. "Razmišljanje o pohranjivanju podataka je totalitarno i predstavlja jednu od najvećih opasnosti za naše pravo na samoodređeni život", kaže taj aktivist za zaštitu podataka.

Frakcija stranke Ljevice u Bundestagu se također nada da će narednih tjedna doći do obrata kad je u pitanju tema nadzora telekomunikacija. Unutarnjopolitički glasnogovornik te stranke Jan Korte navodi da postoji zabrinutost za privatnost građana i uopće nije uvjeren u to da je pohranjivanje podataka djelotvorno sredstvo protiv terorizma i kriminala. "Nakon povlačenja prakse pohranjivanja podataka smo vidjeli da nije došlo do više kaznenih djela, da kriminal nije eksplodirao." Ta Korteova izjava se poklapa i s promatranjima iz SAD-a. Tamo se u pravnim krugovima izražava sumnja da postoji ijedan jedini primjer koji bi mogao opravdati pohranjivanje i analiziranje podataka. Ni u Njemačkoj se još ne zna ni za jedan takav primjer.

Preporuka uredništva