1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Za Kosovo će 2006. biti presudna godina

Ova bi godina mogla biti odlučujuća za budućnost Kosova, jer se očekuje da će biti riješeno pitanje njegovoga konačnog statusa. Albanci teže neovisnosti, dok Srbi smatraju kako Kosovo treba ostati u sklopu njihove države. Međunarodna zajednica za sada službeno šuti, ali se u tim krugovima iza zatvorenih vrata već govori o nekoj vrsti uslovne nezavisnosti.

Kosovski premijer Bajram Kosumi duboko vjeruje u neovisnost pokrajine.

Kosovski premijer Bajram Kosumi duboko vjeruje u neovisnost pokrajine.

Otvaranje procesa za rješavanje konačnog statusa Kosova bio je najvažniji politički događaj za tu pokrajinu u protekloj godini. «2005. bila je godina preciziranja nadanja kosovskog naroda za samostalnu državu, dok će 2006. biti godina realizacije ovih nadanja», tvrdi premijer Kosova Bajram Kosumi, koji je uvjeren da će proces za rješavanje pitanja statusa biti završen do lipnja ove godine. «U lipnju 2006. godine Kosovo će imati drugačiji status. Duboko sam uvjeren da će Kosovo biti suverena i neovisna država.»

Nepomirljive predodžbe dviju strana

Ovakva nadanja Bajrama Kosumija i svih kosovskih institucija u potpunoj su suprotnosti sa stavovima srpske strane. Predsjednik Srbije Boris Tadić je za vrijeme obilaska Kosova Srbima javno obećao da «neće prihvatiti nezavisnost». Tadić je krajem prošle godine predstavio koncept enklavizacije Kosova. Prije toga je ministar vanjskih poslova Vuk Drašković objavio moto još jednog koncepta srpske strane: «više od autonomije, manje od nezavisnosti». Vuk Drašković pojašnjava da ovakav koncept podrazumijeva zaštitu srpske nacionalne zajednice prema europskim standardima i ostajanje Kosova u okviru Srbije i Crne Gore.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan ovih je dana pohvalio doprinos slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka raspravi o statusu Kosova. Drnovšek, ali i ne mali broj drugih međunarodnih krugova, govori o nekoj vrsti uslovne nezavisnosti za Kosovo, što je u suprotnosti sa stavovima obiju strana. Ipak, međunarodna zajednica do danas se nije službeno oglasila prijedlogom kako bi trebalo riješiti pitanje statusa. Spomenuto je samo ono što međunarodna zajednica neće prihvatiti: nema povratka na status od prije 1999. godine, nema podjele Kosova i nema pripajanja nekoj drugoj državi.

Predstoji decentralizacija vlasti

Iz međunarodnih krugova se takođe poručuje da se Kosovo još više mora angažirati na ostvarenju osam postavljenih standarda. Jedan od njih je i decentralizacija vlasti, što bi Srbima omogućilo veći stupanj samostalnosti. U drugoj polovini siječnja u Beču bi se trebao održati sljedeći sastanak ministara za lokalnu samoupravu Kosova i Srbije Ljutfija Hazirija i Zorana Lončara. «Decentraliziacija je unutarnje pitanje Kosova, ali smo spremni saslušati i druge strane. Nezavisnost Kosova je neminovna, ali ćemo mi provesti i opću reformu lokalne samouprave», kaže predsjednik Kosova Ibrahim Rugova. Ministri Haziri i Lončar su se već jednom sastali, ali za sada nema nikakvog približavanja stavova glede decentralizacije vlasti.

Predvodnik liste za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović kaže da premijer Kosumi i ministar Haziri nisu bili spremni prihvatiti sugestije Srba te da bi to mogli uraditi samo uz pritisak međunarodne zajednice. On kaže da međunarodna zajednica nije dobro odradila posao, a veliku grešku je učinila i srpska strana, jer kosovskim Srbima nije dozvolila ulazak u kosovske institucije. Za sada nije jasno hoće li najvaljeni sastanak biti i prvi korak ka direktnom dijalogu između Prištine i Beograda. Posrednik u razgovorima o konačnom statusu Martti Ahtisarri najavio je da će izravni dijalog između predstavnika Kosova i Srbije početi nakon završetka takozvane «shuttle diplomacije». To bi moglo biti nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja će se održati krajem ovog mjeseca.