1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za koga glasaju doseljenici u Njemačkoj?

U njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji u nedjelju se (13.5) održavaju izbori. 4,1 milijun birača potječe iz obitelji stranog porijekla. Procjenjuje se da će pola njih izaći na izbore.

(L-r) Die Schülerinnen Suzy deren Eltern aus Kenia stammen , Meriem (Marokko), Zara (Pakistan), Katharina (Russland) und Feven (Eritrea) stehen in einer berusfbildenden Schule in Frankfurt am Main vor einer deutschen Fahne. Aufnahme vom 03.09.2009. Foto: Frank Rumpenhorst +++(c) dpa - Report+++

Muslime in Deutschland Schülern aller Konfessionen und Religionen

Prije svega postavlja se pitanje kako razmišljaju građani turskog porijekla, jer njih je u Njemačkoj najviše, a zbog velikih razlika u običajima ni integracija u njemačko društvo kod mnogih se nije razvijala tako brzo kao kod primjerice Talijana ili doseljenika iz zemalja bivše Jugoslavije.

Za njemačke građane turskog porijekla je Socijaldemokratska stranka (SPD) jasan favorit. Martina Sauer iz Centra za turske studije i integraciju iz Duisburga je u istraživanju 2010. godine došla do rezultata da u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji (NRW-u) 37 posto ove kategorije birača podržava Socijaldemokrate, 20 posto Zelene, samo četiri posto konzervativni  CDU (Kršćansko-demokratsku uniju). Tek je manje od jedan posto njih za Liberale (FDP).

Njemačka i turska putovnica

Glasati mogu samo građani s njemačkim državljanstvom

Za Tayfuna Kelteka, predsjednika Vijeća za integraciju u NRW-u ove su naklonosti savim logične. „Ove dvije stranke (SPD i Zeleni) su u svojim stranačkim programima predvidjele mnoge poticaje za stanovništvo turskog porijekla. Dakle, one se zalažu za interese Turaka“, kaže Keltek.

Keltek navodi da se Socijaldemokrati i Savez 90/Zeleni, zahtjevima za dvojnim državljanstvom i pravom sudjelovanja na lokalnim izborima zalažu za Turke. „Za Turke, koji ovdje žive već 50 godina, do sada to nije bilo moguće“, kaže Keltek, koji je politički aktivan za SPD. SPD i Zeleni su također za ulazak Turske u EU što je suprotno stajalištu CDU-a i FDP-a.

Naklonost strankama

Nakolonost nekoj stranci građana turskog porijekla se analizira već deset godina. U NRW-u je stabilan trend naklonosti SPD-u i Zelenim (za SPD je između 40 i 50 posto glasača iz ove kategorije). Kada je riječ o Zelenim, tu su primjetna odstupanja (između jedan i 20 posto).

Sasvim drugačije je mišljenje povratnika, odnosno nekadašanjih njemačkih iseljenika. Riječ je uglavnom o njemačkim manjinama čije su obitelji generacijama živjele u istočnoj i jugoistočnoj Europi, kao i u Aziji. Povratkom u Njemačku oni dobijaju sva građanska prava u šta spada i pravo sudjelovanja u izborima. Prema istraživanju koje je provedeno 2007. godine, ova kategorija birača podržava konzervatinu građansku struju.

Mnogi stanovnici Njemačke turskog porijekla se osjećaju neravnopravnim članovima društva. Za Tayfuna Kelteka je to najveći zadatak na kojem moraju raditi njemački političari. On kaže da je to možda razlog zašto petina osoba iz ove kategorije birača neće izaći na izbore. Osim toga, građani turskog porijekla nisu dovoljno uzimani u obzir kada je riječ o njihovoj kandidaturi za parlament.

Ograničenja

Martina Sauer kaže da ovi podaci ne bi trebali ohrabriti ili obeshrabriti političke stranke. Naginjanje nekoj stranci ne mora biti u potpunosti identično sa stvarnom odlukom o tome za koga će birači stranog porijekla glasati. Posljednje analize su iz 2010. godine i tada nitko nije mogao znati da će za dvije godine biti nužni novi izbori. Zbog toga je i dalje otvoreno za koga će u NRW-u glasati građani stranog porijekla koji imaju pravo glasa.

Preporuka uredništva