Za izravne lokalne izbore nužne dodatne promjene

Lanjski lokalni izbori, odnosno post-izborno trgovanje mandatima ne samo što je na hrvatsku političku scenu izbacilo raspravu o položaju i značenju zaštitarskih službi koje su, nerijetko, imale presudnu ulogu u fizičkim obračunima za formiranje vlasti, nego su toliko uzbunile javnost da je i politika morala reagirati. Zvonimir Mršić, predsjednik saborskog Odbora za lokalnu upravu i samoupravu te gradonačelnik Koprivnice podsjeća što je razljutilo građane:

"Neke stranke, a prije svih Hrvatska demokratska zajednica, kršile su kupovinom vijećnika volju birača. I danas imate situaciju da u nekim gradovima upravljaju gradonačelnici koji su dobili 10 posto podrške birača."

Zbog reforme bolji odaziv birača?

Gotovo sve opozicijske stranke učestalo su tražile od Vlade da se krene u zakonske izmjene, poglavito jer je prijetilo da ionako slab odziv građana na lokalne izbore bude i manji, ističe Vesna Pusić, predsjednica HNS-a: "Vi znate da smo mi otvorili i temu mandata i temu zakonskog onemogućavanja prebjega, odnosno trgovine mandatima. Trgovine mandatima, na žalost, je uvijek bilo ali ja sada ona, nakon ovih lokalnih izbora, poprimila dramatične razmjere."

Prema istraživanju agencije Puls, neposredni izbori župana, gradonačelnika i načelnika mogli bi biti dobar lijek za poticanje građana da izađu na lokalne izbore 2009. godine. Suočena sa svime time Vlada je donijela zakon kojim će građani svoj glas moći dati točno onome kome žele. Premijer Ivo Sanader kazao je kako je to tek prvi korak te da će Vlada ići u donošenje i drugih zakona za decentraliziranje vlasti:

"Javnost očekuje konačno jasan potez politike u daljnoj izravnoj demokraciji i to je jedan veliki iskorak. I zato ja podržavam da mi idemo ali, naravno, uz našu obavezu da i ostale zakone koji se moraju mijenjati, da donesemo vrlo skoro."

Lokalni političari nezadovoljni reformom

Zvonimir Mršić, koprivnički gradonačelnik kao i ostali gradonačelnici u Hrvatskoj drže kako je riječ tek o parcijalnom rješenju, zbog čega se otvaraju brojna pitanja: "Ne zna se kakve će on ovlasti imati, kakav će biti odnos gradončelnika i vijeća koje će se i dalje birati, nepoznate su njegove financijske mogućnosti, dakle koliko će biti poreza decentralizirano i tako dalje, i tako dalje."

Udruga gradova Hrvatske, u koju je učlanjena većina gradonačelnika osobito spornim drži odredbu prema kojoj Vlada može smjenjivati i razrješavati neposredno izabrane župane, gradonačelnike i načelnike. Stoga predlažu smjenu na referendumu čije bi raspisivanje zatražila većina članova predstavničkog tijela ili određeni broj građana, s tim da bi važeći bili rezultati referenduma na koje se odazvalo najmanje 30 posto građana:

«Vlada si uzima za pravo da će ona u određenim slučajevima razrješavati gradonačelnika. To je za gradonačelnike potpuno neprihvatljivo. To je suprotno Ustavu Republike Hrvatske. To je suprotno Europskoj povelji o lokalnoj upravi i samoupravi koja je ratificirana u Hrvatskoj i to je potpuno suprotno onome što se podrazumijeva pod lokalnom samoupravom. Vlada si, eventualno, može uzeti za pravo nadzor, ali si ni u kom slučaju ne može uzeti za pravo direktne intervencije u sustav lokalne samouprave na način da ona postavlja ili razrješuje neposredno izabrane gradonačelnike."

Nužne i druge zakonske izmjene

Iz Udruge gradova poručuju da će načelno podržati zakon jer smatraju kako je došlo vrijeme da građani izravno biraju čelnike lokalne uprave i samouprave, no tražit će što hitnije donošenje ostalih zakonskih izmjena. Jer, naglašava Mršić: "Osim izražavanja političke volje da se neposredno biraju gradonačelnici, ništa drugo tim zakonom nije riješeno."

Vlada je najavila skoro donošenje izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi te još 36 pratećih zakona. Potez je, dakle, na njoj.