1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Opasno je odreći se islama

Wolfgang Dick
7. svibnja 2017

Ubojstvo jedne Afganke koja je prešla na kršćanstvo se opet tumači kao "usamljen slučaj" nasilja muslimanskih izbjeglica nad onima koji su se odrekli islama. Ali takvih "usamljenih slučajeva" ima - previše.

https://p.dw.com/p/2cTRW
Deutschland Prien - Trauer um die erstochene Mutter aus Afghanistan
Foto: picture-alliance/dpa/P. Kneffel

Ta majka četvero djece iz Afganistana je imala tek 38 godina i od 2011. je živjela u Njemačkoj. Naravno da je bila muslimanka, ali prije više godina je prihvatila kršćansku vjeru i angažirala se u pomoći izbjeglicama u svojoj evangeličkoj crkvenoj zajednici u Prienu na Chiemnseeu u Bavarskoj. Nitko od njenih prijatelja nije mogao ni slutiti što će se dogoditi: jedan 29-godišnji izbjeglica, također iz Afganistana, ubio ju je nožem na ulici, pred očima njene djece.

Naravno da je to odmah bilo izuzetno osjetljivo pitanje pa je i policija bila veoma oprezna u izjavama: objavili su da je ubojica bio "psihički labilan" i da je na terapiji. Na jasno pitanje: je li motiv bio vjerske prirode jer je za muslimane najteži grijeh odreći se vjere, bavarska policija je tek objavila kako je to "moguće". Jer ubojica je bio poznat kao "veliki vjernik".

Deutschland Sexualverbrechen gegen Migrantinnen in Flüchtlingsheimen
Zašto neki prelaze na kršćanstvo? Svakako je jedan od razloga što su i oni živi svjedoci da se vjera njihovih roditelja manje tumači Kur'anom koliko kalašnjihovom. A to nasilje osjećaju i u Njemačkoj.Foto: picture-alliance/dpa/M. Skolimowska

Uplašeni i muslimani

Dok istraga u ovom slučaju još traje, prošlog tjedna je žrtva pokopana pod znakom križa (na naslovnoj fotografiji). Već na samom pogrebu je evangelički župnik Karl-Friedrich Wackerbarth rekao kako su mu dolazili i muslimani da bi mu se ispričali za to nedjelo. Izrazili su i nadu da to sada neće biti povod za netrpeljivost prema svim muslimanima, a mada hodže u njihovim domovinama možda i propovjedaju drugačije, muslimani u Njemačkoj nikome neće prijetiti smrću ako poželi sa islama prijeći na kršćanstvo. Župnik Wackerbarth je potvrdio i kako "ne poznaje" takve slučajeve u njegovoj okolini, ali i dodaje kako "postoji opasnost da se sada stvori razdor između naših kultura i vjera".

No ako možda u tom bavarskom mjestašcu evangelički župnik "ne poznaje" takvu netrpeljivost, to nipošto ne znači da je usamljen slučaj kada izbjeglice koje su se odrekle svoje muslimanske vjere u izbjegličkim domovima doživljavaju loše stvari. Još od 2015. se redaju izvješća o kršćanima izbjeglicama koji su izloženi verbalnim, ali i tjelesnim napadima. Makar je i izbjeglica u prihvatnim centrima sada manje, pa je i manje napetosti, još uvijek takvi konvertiti među azilantima doživljavaju sramotne situacije.

Tako je bilo slučajeva da je takva osoba na zidu u kupaonici ujutro zatekla natpis "vrijeme je da se pobiju nevjernici" ili da im je čak onemogućen pristup zajedničkim prostorijama jer "nečistima je tu zabranjen pristup". Puštaju im se glasne snimke muslimanske molitve, a moraju slušati i primjedbe ako žene ne nose marame ili "još gore", ako nose lančić s križem. Ima i slučajeva napada, ali su još češće prijetnje fizičkim obračunom.

Deutschland Berlin Taufe Flüchtlinge aus Iran
Gottfried Martens se žali kako se prijave nasilja i prijetnje "ne uzimaju ozbiljno"Foto: Imago/epd

Nema ih - ili se ne žele dati "prave brojke"?

U Hannoveru u centru za pomoć izbjeglicama iz Irana je poznat slučaj jednog mladića koji je bio toliko zlostavljan u školi da mu nije preostalo drugo nego da ode iz nje. Evangelički župnik iz Berlin Steglitza Gottfried Martens se tuži da se takve osobe, čak i kad podnesu kaznenu prijavu zbog takvog ponašanja, "ne uzimaju ozbiljno" u njihovoj tužbi. Već prošle godine su i predsjedatelj njemačke (katoličke) Biskupske konferencije Reinhard Marx i predsjednik vijeća Evangeličke crkve Njemačke Heinrich Bedform-Strohm upozorili kako ima zastrašivanja i nasilja protiv kršćana među izbjeglicama. Velike crkve te slučajeve "shvaćaju veoma ozbiljno", ali i one govore tek o "slučajevima": zapravo se ne zna pravi razmjer tih izraza netrpeljivosti.

Kršćanska organizacija za pomoć "Open Doors" već dugo tvrdi kako nije riječ o "usamljenim slučajevima", kaže njihov glasnogovornik Ado Greve. Ova organizacija i inače pomaže vjernicima u zemljama gdje je opasno biti kršćanin i zapravo nisu očekivali da će se morati baviti i Njemačkom. Prošle godine je predstavila rezultate najopsežnijeg ispitivanja kojeg je provela među izbjeglicama općenito i među kršćanima među njima.

Rezultat je porazan: 56% upitanih tvrdi da su već bili tjelesno napadnuti, 83% ih tvrdi da su više puta bili napadnuti na različite načine, prenosi Ado Greve. I tu je ovoj organizaciji prigovoreno kako njihovi rezultati počivaju "samo na 750 razgovora" koje su vodili, ali glasnogovorniku ove kršćanske organizacije je dosta takvih omalovažavanja tog problema: "Pa koliko slučajeva mora biti da to više ne budu 'usamljeni slučajevi'? Više od 500? Više od 1.000? To je nepotrebna i povrh toga ponižavajuća rasprava. Svaki pojedini slučaj je jedan previše."

schwarze Perlenkette mit Kruzifix auf Ölschieferplatte
Koga i s kojim pravom u Njemačkoj uopće smije smetati ako netko nosi križ?Foto: Picture-alliance/Chromorange/R. W. Hapk

Barem u pokrajini Hessen su postali oprezni

A povrh toga, ni u politici niti u smještajima za izbjeglice zapravo uopće ne postoji prava volja utvrditi činjenično stanje i provesti reprezentativno istraživanje. Nije čak ni odlučujuće koliko nasilja je doista izvršeno: već i prijetnja smrću uzrokuje golemu štetu. Jer u zemljama iz koje potječu i počinitelji i žrtve se dobro zna da se tako nešto uopće ne govori ako se to ne namjerava i izvršiti.

Organizacija "Open Doors" je ispitala kršćane uglavnom iz Irana (304 ispitanika), Sirije (263) i Afganistana (63). Napadači su bili i vlastiti zemljaci i pripadnici drugih etničkih skupina. Ali ono što je najgore jest da baš ni u jednom slučaju, čak i ako je podnesena kaznena prijava, nije došlo do neke presude.

I politika radije "zatvara oči" pred tim problemima i jedino je njemačka pokrajina Hessen poduzela određene korake kako bi smanjila broj takvih incidenata - na primjer povećala je broj čuvara i prevoditelja koji su i sami kršćani u smještajima za izbjeglice. Povjerenici za useljavanje u policiji i drugim državnim ustanovama su upozoreni da se takve sukobe više ne želi trpjeti. Greve, čija organizacija i ima sjedište u pokrajini Hessen, je zadovoljan jer je uvjeren kako se samo tako može stvoriti povjerenje: "Namjeravamo i dalje kročiti tim putem."