1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za ispriku nikada nije kasno

71 godinu nakon bacanja atomske bombe po prvi put će jedan američki predsjednik posjetiti Hirošimu. Obama se tom prigodom neće ispričati, mada bi to i te kako bilo nužno, smatra Alexander Freund.

Je li morala proći 71 godina pa da se jedan američki predsjednik odluči posjetiti Hirošimu? I to ne zato da bi se ispričao u ime posljednje preostale svjetske sile - to je Bijela kuća unaprijed isključila - ne, on će samo posjetiti mjesto sjećanja na žrtve prve atomske bombe. Ipak, to je gesta s velikom simbolikom, ali ne i više od toga. Inače, Obama krajem svibnja ne dolazi u Japan tim povodom. On tamo sudjeluje na sastanku na vrhu sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta G7. Umjesto da se ispriča, Obama će se zajedno s japanskim premijerom Abeom založiti za, kako je rečeno, " mir i stabilnost u svijetu bez atomskog oružja".

Obami je prethodio ministar vanjskih poslova John Kerry koji je početkom travnja kao prvi šef američke diplomacije bio u Hirošimi na tradicionalnoj središnjoj svečanosti obilježavanja ove tragedije. Ali ni od njega se nije mogla čuti nijedna riječ isprike, umjesto toga on je upućivao samo ozbiljne poglede. Prije posjeta Japanu, Obama će usput nakratko svratiti i u Vijetnam, također zemlju koja je bila bivši ratni protivnik. Ni tamo neće biti riječi o prošlosti, već o budućnosti i o unapređenju bilateralnih odnosa.

71 godina, dva posjeta, nijedna isprika. Ja to smatram sramotnim! Svaka zemlja doduše mora sama znati kako će se odnositi prema svojoj prošlosti, ali sam sretan što smo se mi Nijemci suočili sa svojom krivicom. Priznanje krivice bilo je preduvjet za ispriku. Isprika je omogućila i pomirenje. To se može tumačiti kao slabost ili pretjerano suočavanje s prošlošću, ali pad na koljena Willyja Branda u Varšavi sam oduvijek doživljavao kao izraz snage.

Preduvjet za pomirenje

Freund Alexander

Alexander Freund

Nitko naravno od Obame ne očekuje da padne na koljena pred žrtvama atomskih bombi, niti se dimenzija nacističkih zločina i strahota može usporediti s bacanjem atomskih bombi. Ali Obama bi se prilikom posjeta Hirošimi trebao ispričati za patnje nanesene ljudima. Upotreba atomskih bombi bila je zločin za koji se ne može naći opravdanje u tome da bi rat na Pacifiku bez toga trajao puno duže i da bi tijekom invazije ionako bilo ubijeno puno nevinih ljudi.

Možda je čak sve to i točno, ali i ako je svejedno je bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki grijeh. Nakon pada atomske bombe na Hirošimu svakome je bilo jasno da se prilikom bacanja atomske bombe na Nagasaki radilo o tome da se testira novo oružje i Japancima, ali prije svega Rusima, demonstrira snaga. Super sila SAD je tada po prvi put demonstrirala svoju nuklearnu snagu i time pokrenula spiralu naoružavanja čije posljedice osjećamo i dan danas. Časno je da se Obama zajedno s japanskim premijerom želi založiti za "mir i sigurnost u svijetu bez atomskog oružja", ali upravo je SAD bio taj koji ga je bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki prije 71 godinu prvi upotrijebio.

I Japan se mora ispričati svojim susjedima

Obama bi se u Hirošimi trebao suočiti s ovom povijesnom krivicom. Na kraju svog drugog mandata ovaj dobitnik Nobelove nagrade za mir ionako nema što izgubiti. Može samo dobiti priznanje, jer isprika može biti i odraz snage. To isto vrijedi i za japanskog premijera koji se također nije ispričao susjedima za ratne zločine carskog Japana. Priznanje krivice bilo bi preduvjet za ispriku, a bez isprike nema ni istinskog pomirenja sa susjedima u Kini i Koreji.

Preporuka uredništva