1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Za ili protiv euro obveznica?

U europskoj dužničkoj krizi ponovno se rasplamsala rasprava oko uvođenja euro-obveznica. One bi mogle pomoći zaduženim zemljama poput Grčke kako bi dobile nove kredite. No, njemačka vlada ostaje pri svome: „Ne“.

default

„Ostajemo pri našem stavu: ne žalimo podjelu dugova na sve kao ni pružanje neograničene podrške zemljama u krizi. Uvođenje euro-obveznica je isključeno toliko dugo dok sve zemlje eurozone ne budu vodile vlastitu financijsku politiku “, izjavio je njemački savezni ministar za financije, Wolfgang Schäuble njemačkom tjedniku „Der Spiegel“.

Po ovom pitanju se oglasio i glasnogovornik vlade kancelarke Merkel, Steffen Seibert koji je izjavio kako „vlada euro-obveznice nije smatrala ispravnim instrumentom u prošlosti, te da ih ne smatra ispravnim instrumentom niti sada“. Seibert je spomenuo i telefonski razgovor između njemačke kancelarke i talijanskog premijera Silvia Berlusconija (proteklog vikenda), tijekom kojeg je talijanski premijer najavio reformu državnih financija. .„Veseli nas činjenica da su mnoge europske zemlje u proteklih godinu i pol dana počele uvoditi duboke reforme. Mislimo da je to proces koji traje i koji će još neko vrijeme potrajati. To je jedini i ispravni način koji će Europu i prije svega zemlje euro-zone dovesti na pravi put“, izjavio je glasnogovornik njemačke vlade.

Angela Merkel (CDU) Nicolas Sarkozy

Angela Merkel i Nicolas Sarkozy

Međutim, jedne druge novine, list „Welt am Sonntag“ navodi nešto sasvim suprotno. Prema izvorima ovog lista, uvođenje euro-obveznica vlada Angele Merkel više tako kategorički ne odbija te da će više o strategiji spašavanje eura biti riječi i na današnjem sastanku (16.08.) njemačke kancelarke i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya.

Zajedničke kamatne stope

Do sada je svaka zemlja članica euro-zone izdavala svoje vlastite državne obveznice. One zemlje koje su imale dobru kreditnu sposobnost (poput primjerice Njemačke), za otplatu svojih kredita plaćale su niske kamate. One druge zemlje ( kao recimo Italija i Španjolska ) morale su i moraju za svoje kredite plaćati visoke kamate.

U slučaju uvođenja euro-obveznica, tada bi sve zemlje, bez obzira na svoju kreditnu (ne)sposobnost, morale za kredite plaćati jednaku kamatnu stopu. Time bi zemlje koje su posebno teško pogođene krizom (poput Grčke), ponovno mogle ispuniti uvjete za dobivanje povoljnih kredita. Za uvođenje ovog rješenja posebno se zalažu predsjednik Euro-grupe, tj. grupe zemalja u kojima je na snazi euro, Jean-Claude Juncker i povjerenik EU-a za pitanja eura, Olli Rehn.

Vlada protiv euro-obveznica

Njemački savezni ministar za gospodarstvo, Philipp Rösler (FDP), uvođenje euro-obveznica ne smatra dobrim rješenjem. „U Europi, gdje svaka zemlja snosi odgovornost za sebe, mislim da su ovakva rješenja pogrešna“, rekao je ministar. Njegov stav i ne čudi toliko ako se uzme u obzir da uvođenje spomenutih obveznica za Njemačku značilo povećanje kamata te prije svega dodatna opterećenja za porezne obveznike. Njemačka bi morala izdvajati dodatno oko 47 milijardi eura.

Philipp Rösler

Philipp Rösler

Ministar Rösler se međutim istodobno izjasnio za osnivanje prostorne i vremenske ograničene posebne gospodarske zone u Grčkoj kako bi ulagači iz inozemstva dobili povoljnije uvjete. “Ovakve zone stoje doduše u suprotnosti sa zakonima EU-a, no Grčka bi se usprkos tome trebala potruditi i s članovima Europske komisije porazgovarati o ovoj mogućnosti“, naglasio je Rösler.

Euro-obveznice kao posljednja slamka spasa

S mišljenjem ministara Röslera i Schäublea se međutim ne slaže predsjednik Socijaldemokratske stranke (SPD) Sigmar Gabriel. On kaže da pod određenim uvjetima vrijedi razmisliti o uvođenju euro-obveznica. One zemlje koje iskoriste pravo na zajedničke obveznice bi međutim, kako je rekao, trebale biti podvrgnute strožoj kontroli od strane EU-a. I financijski stručnjaci također drže da bi uvođenje obveznica moglo polučiti pozitivan financijski učinak, i to pogotovo ukoliko se i Francuska nađe u krizi. „U tom slučaju bi one mogle biti posljednja šansa“, rekao je i glavni menadžer DWS-a, najvećeg njemačkog fonda u vlasništvu Deutsche Bank, Asoka Wöhrmann.

Financijska tržišta nemaju povjerenja u politiku


Zerfallender Euro und EU Fahne

Istodobno dok teče rasprava oko spomenutih obveznica, financijska tržišta pokušavaju političare staviti pod još jači pritisak. „Tržište je izgubilo povjerenje u politiku“, rekao je jedan od šefova Deutsche Bank, Thomas Mayer i dodao da svatko tko „se tako olako odnosi prema pitanju povjerenja tržišta ne treba se čuditi ako ona na kraju izgube svako povjerenje“.

Autor: Arne Lichtenberg, Marcel Fürstenau / žt

Odg.ured: N. Kreizer

Preporuka uredništva