1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Za i protiv obustave gradnje Sjevernog toka 2

9. rujna 2020

Zbog slučaja Navalni u Njemačkoj se raspravlja o tome treba li okončati projekt plinovoda Nord Stream 2 (Sjeverni tok 2). Tko je za, a tko protiv? I može li se njega pravno i politički tek tako okončati?

https://p.dw.com/p/3iCBR
Foto: picture-alliance/dpa/D. Gohlke

"Bilo bi pogrešno nešto isključiti", rekao je u ponedjeljak u Berlinu Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke savezne vlade govoreći o tome hoće li biti obustavljena gradnja Sjevernog toka 2 i to kratko prije njegovog završetka.

"Molim Vas i danas za razumijevanje za to da je prerano da bih vam mogao dati precizan odgovor", dodao je Steffen Seibert. On je također rekao da Merkel "u ovom važnom pitanju" surađuje s ministrom vanjskih poslova.

A ministar vanjskih poslova Heiko Maas je u intervjuu za "Bild am Sonntag" u nedjelju rekao: "Nadam se da nas Rusi neće prisiliti na to da promijenimo naš stav kada je riječ o Sjevernom toku 2". Maas je potom u televizijskoj emisiji "Bericht aus Berlin" rekao da Kremlj treba sudjelovati u razjašnjenju slučaja Navalni.

Odavno sporan

Nord Stream 2 je već odavno sporan i predmet brojnih rasprava. Proteklih dana se rasprava zaoštrila nakon što je utvrđeno da je ruski oporbeni političar Sergej Navalni otrovan nervnim plinom novičokom za što međunarodna zajednica sumnjiči ruske vlasti. Kremlj optužbe odbacuje nazivajući ih apsurdnim. Zbog svega sada u Njemačkoj postavljaju pitanje na koji način vlada u Berlinu, kao i EU, trebaju reagirati na ovaj slučaj. Je li dakle prestanka gradnje Sjevernog toka 2 odgovor ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu?

Angela Merkel
Što će odlučiti Angela Merkel?Foto: Reuters/M. Schreiber

Njemačka kancelarka Angela Merkel je prije nekoliko dana izjavila da će EU i NATO skupa odlučiti o “odgovarajućoj reakciji”. Upravo zbog zajedničke reakcije bi se moglo dogoditi da Merkel odustane od svog prvobitnog protivljenja obustavi gradnje Sjevernog toka 2 i da prihvati stanku u gradnji. Naime ako njemački partneri stave na dispoziciju gradnju Sjevernog toka 2 onda bi se Merkel tome teško mogla suprotstaviti. Ako je u pitanju odlučnost Zapada onda ona neće stajati na putu toj odlučnosti. U vrijeme kada Berlin predsjeda Europskoj uniji pogotovo ne, ocjenjuju mediji u Njemačkoj.

Pitanje gradnje Sjevernog toka 2 općenito unosi podjele u njemačku politiku već godinama. Slučaj Navalni je tu raspravu samo zaoštrio, te su sada na jednoj strani oni koji smatraju da bi gradnju trebalo obustaviti kao jasan odgovor Kremlju na ovaj slučaj, dok drugi smatraju da gradnju treba nastaviti.

Premijerka savezne zemlje Mecklenburg-Vorpommern Manuela Schwesig (SPD), kao i premijer Saske Michael Kretschmer (CDU) smatraju da projekt treba nastaviti. Njihove stranačke kolege to međutim vide drugačije. U svim strankama je mišljenje o nastavku gradnje prilično pomiješano. Političari stranke Ljevice poput Gregora Gysija i Sevim Dagdelen smatraju da bi trag otrova, koji je upotrijebljen protiv Navalnog, mogao voditi do protivnika gradnje plinovoda. No većina političara u drugim strankama na ovo mišljenje samo odmahuju glavom.

Održivo pravno obrazloženje

Poznavatelji prilika međutim navode da bi obustava gradnje plinovoda mogla imati određene pravne prepreke što bi u konačnici za Njemačku moglo imati i velike financijske rizike.

sjeverni tok 2
Plinovod Sjeverni tok 2 je već skoro dovršenFoto: DW

Njemačka vlada naime nije ni naručitelj ni izvođač radova plinovoda, investitori su privatne tvrtke. Promatrači pretpostavljaju da bi Njemačka u najboljem slučaju mogla okončati projekt, vrijedan milijarde eura, pozivajući se na nacionalne interese. Oni također navode da bi to možda bilo izvodivo na osnovi Zakona o vanjskoj trgovini. No pronaći pravno održivo obrazloženje bi, kako navode poznavatelji prilika, svakako bio problem.

Obustava gradnje plinovoda bi se također negativno odrazila na njemačke građevinske tvrtke i njemački novac. I glasnogovornik Savezne vlade Seibert je priznao da stvari nisu tako jednostavne: "Sjeverni tok 2 je doduše projekt u kojem sudjeluju njemačke tvrtke. No konzorcij je međunarodni, s tvrtkama i investitorima iz različitih europskih zemalja.”

Oni bi dakle mogli zatražiti povrat svog novca ako bi njemačka vlada donijela odluku da na njemačkom teritoriju bude obustavljena njegova gradnja. Do sada je za gradnju Sjevernog toka 2 utrošeno oko 12 milijardi eura.

“Onda se građevinskim tvrtkama i investitorima treba dati odšteta”, kaže Annalena Baerbock iz Zelenih. Njezinoj stranci je ovaj plinovod trn u oku već dugo jer će njegovom gradnjom u Europu biti dopremljeno još više fosilne energije. “Građevinske tvrtke i operatori su ipak znali u što se upuštaju”, rekla je predsjednica Zelenih. Ova stranka stoga predlaže da još jednom budu dobro razmotreni ekološki pravni aspekti plinovoda što bi onda možda ponudilo argumente protiv Sjevernog toka 2.

Michael Harms iz Odjela njemačkoga gospodarstva za istok smatra da je ovo crni scenarij. "Pretijesno povezivanje politike i gospodarstva nije još nikada funkcioniralo”, kaže on. Također kaže da bi bilo apsurdno ne izgraditi do kraja skoro završeni plinovod.