1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Za EU i SAD Solana traži sustav “ranog upozoravanja”

Javier Solana, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost na tribini bruxelelskog Urada njemačke zaklade Konrad Adenauer naglasio je neophodnost pragnatičnijih odnosa između Europske Unije i Sjedinjenih Država. Potrebu za jačanje transatlanskih odnosa istaknuo je i pred zastupnicima vanjskoplitičkog odbora Europskog parlamenta.

Javier Solana, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost i glavni tajnik Europskog vijeća

Javier Solana, visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost i glavni tajnik Europskog vijeća

Osim pragmatizma Solana u transatlanskim odnosima traži orijetiranost za postizanje rezultata kao i uspostavu sustava „ranog upozoravanja“. Sustav ranog upozoravanja trebao bi spriječiti vrlo važna pitanja nesuglasica, na primjer oko američkog sukoba s Iranom. U tom pogledu sudjelovanje i angažman Europske Unije u Iranu je fundamentalan, isti¸e Solana. Europsku Uniju u svojim diplomatskim nastojanjima rješavanja napetosti s Iranom predstavljaju Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Solana smatra da su pregovori jedina opcija, dok SAD ne isljučuju uporabu vojne sile ukoliko Iran ne bude susretljiv oko svojih sumnjivih nuklearnih programa.

Solana je istaknuo kako nedostavak mira u svijetu, ekološki problemi bolesti predstavljaju područja na kojima SAD i EU mogu tijesno surađivati. "Bit će loše za Irak ukoliko Suniti bojkotiraju izbore. Danas je teško predvidjeti ishod iračkih izbora, uvjeren sam da to nitko ni ne zna, ali ono što znamo je naša želja da su u parlamentu zastupljeni svi građani, premda će se to teško dogoditi", ocjenjuje Solana. On sumnja u stabilnost Iraka ukoliko sunitska manjina, koja predstavlja petinu stanovničtva, ne sudjeluje u političkom procesu. "Dogodi li se bojkot izbora, svatko od nas treba učiniti sve kako bismo ih uvjerili da kasnije sudjeluju u stvaranju novog iračkog sustava u budućem izbornom procesu", istaknuo je Solana.

Osvrnuvši se na fenomen terorizma podsjetio je da se sigurnosna prijetnja ranog 21. stoljeća ne događa u političkom vakuumu. "Terorizam ništa ne opravdava, kao što nema isprike ni zanemarivanje njegovih uzroka budući da se ljudi ne rađaju već postaju teroristima. Drugi aspekt ovog fenomena konstantno je traženje odgovora kako se boriti s terorizmom i istodobno poštivati ljudska prava", sažeo je visoki predstavnik europska razmišljanja.

Solana je svojim izlaganjima još jednom pokazao sklonost da unutar Europske Unije preuzme veću ulogu, stoga je on za sada najizgledniji kandidat za prvog ministra vanjskih poslova Europske Unije koji bi dužnost preuzeo najkasnije 2006. godine, kada čelnici zemalja članica usvoje Ustav. Solanina najveća posljednja nastojanja na međunarodnoj sceni su posjet Ukrajini prije i poslije rješavanja krize oko predsjednika te zemlje.